Zlatne rezerve

  Prošle godine su svjetske države povećale svoje zlatne rezerve dok ih Hrvatska i dalje nema. To otvara pitanje da li smo mi najpametniji ili najgluplji, a odgovor na njega svi duboko u sebi znamo.

  Kada govorimo o zlatnim rezervama nužno je spomenuti da i Europska unija na njima insistira. Možda ste vi zaboravili, ali mi nismo da je prije par godina Hrvatska kupila malo zlata. Hrvatska je kupila zlato 30. prosinca 2022. jer po pravilima eurozone pričuve i rezervacije države pri ECB moraju imati odnos 85% dolara i 15% zlata. Zbog toga smo kupili zlato koje nikada nije završilo u Hrvatskoj nego je preusmjereno u Njemačku.

  Za razliku od nas koji smo popili svu mudrost svijeta, „glupi” Amerikanci, Njemci, Talijani, Francuzi skupljaju zlato. To govorimo pošto 72.41% deviznih rezervi SAD-a čini zlato. Nakon njega dolazi Njemačka s 71.46%, Francuska s 69.99%, Italija 68.33%, Nizozemska 61.61% i tako dalje.

  Samo po sebi imati zlato ne znači da si automatski na konju pošto treba imati kapacitete i za čuvati ga. Zbog toga su države najčešće čuvale svoje zlato u SAD, Velikoj Britaniji i slično. Govorimo čuvale, znači u prošlom vremenu jer svatko tko ima pola mozga danas priprema kapacitete za čuvanje zlata doma.

  Razlog za to postaje zapadno kršenje internacionalnih pravila, rušenje povjerenja u internacionalne institucije. Prvi primjer za to nam je Velika Britanija koja 2019. krade zlato koje Venecuela „čuva” kod nje. Kao razlog za krađu su ona i njeni sudovi naveli nepriznavanje nove-stare vlade Venecuele. Zbog toga je London zadržao kontrolu nad 2 milijarde dolara vrijednim zlatom Caracasa.

  Nakon Venecuele je došla situacija s Rusijom čije zlatne rezerve ostavljene na Zapadu ona gubi. Konkretno Zapad je te zlatne rezerve prvo zamrznuo, a potom ih odlučio početi koristiti za financiranje Ukrajine.

  Te zaplijene zlata koje provode zapadne sile nisu došle slučajno ili neplanirano. O njima se planiralo već desetak godina pa čak i oni koji u tome sudjeluju imaju straha da će biti žrtve. Njemačka je tako izgradila dodatna skladišta pa je vratila doma dio zlata čuvan u SAD i Francuskoj kako bi 50% zlatnih rezervi imala pri ruci. Nešto slično je učinila i Austrija što otvara pitanje zašto ove države ne vjeruju svojim partnerima ?

  Vodeći se primjeri zapadnoeuropskih demokracija i istočnoeuropske su zlato počele vraćati kući. To su učinili Mađarska, Slovačka, Rumunjska, Poljska i Srbija koji su ga istovremeno nastavili kupovati. Dok se može postaviti pitanje zašto to čine članice Europske unije po pitanju ostalih država je sve jasno. Za njih okidač postaje protupravna europska i američka zaplijena ruskih rezervi. To po mišljenju središnjih banaka svjetskih država postao glavni razlog za povlačenja rezerva iz pohrane u inostranstvu doma.

  Tako nešto nam govori i Goldman Sachs koji radi direktnu poveznicu između cijene zlata i ruske invazije Ukrajine/zapadnih sankcija Rusije. On nam ukazuje da je prije ruske invazije svjetska cijena zlata bila 1866 dolara unca,a sada je 2713 dolara. 

  Vrijednost zlata raste u doba internacionalnih kriza pa sadašnje rekordne cijene govore da se nalazimo u krizi. U osnovi riječ je o krizi globalizacije što nitko na Zapadu ne bi trebao oplakivati.

  Hrvatska sve to promatra s strane jer mi znamo da kriza nikada neće doći do nas. Zbog toga mi nemamo vlastite zlatne rezerve koje služe kao utočište sigurnosti u nesigurnom svijetu. Mi za razliku od onih u Berlinu, Washingtonu, Parizu, Rimu i slično znamo da neće doći do nikakve krize pa nam zlato ne treba.