WTO odbija umrijeti
Stručnjaci će Vam reći da WTO sada već godinama postoji samo na papiru. Bez obzira na to WTO odbija umrijeti pa i dalje održava sastanke država na kojima one pokušavaju dogovoriti trgovinske sporazume.
Svjetska trgovinska organizacija (WTO) nastaje 01.01.1995. i više ili manje funkcionalno postoji sve do 2020. U pravom smislu te riječi ova trgovinska organizacija je dijete posthladno ratovskog razdoblja i američkog predsjednika Bila Clintona. Njen osnovni smisao postojanja je bio ukidanje carina i nelegalnih državnih subvencija.
Države koje uvode nelegalne carine i nelegalne državne subvencije su bile kažnjavane od Apelacijskog suda WTOa. To su bile osnovne postavke ove organizacije, nakon čega dolazi posljednji otrovni dar demokratskog predsjednika Clintona. Taj dar je bilo primanje Kine u ovu organizaciju što potom dovodi do njenog de facto ukidanja.
Nakon samo dva desetljeća njenog postojanja zbog iznimno velikog industrijskog napredovanja Kine Washington više ne gleda pozitivno na nju. U određenom smislu tamo se stvara politički konsenzus protiv WTO. Zbog toga Barack Obama, predsjednik iz Demokratske stranke 2016. ulaže veto na postavljanje suca u Apelacijski sud.
Nakon njega slijede veta od Donalda Trumpa, predsjednik SADa iz Republikanske stranke. Rezultat toga postaje da na jesen 2019. Apelacijski sud prestaje funkcionirati, a 2020. odlazi i njegov posljednji sudac. Službeni američki razlog za ukidanje suda WTO je bio da on krši svoje ovlasti, sudi ono na što nema pravo.
Znači sada već 6 godina WTO postoji, preciznije postoje njegova pravila, ali ne postoji način kažnjavanja onih koji ih krše. Zbog toga mi zastupamo gledište da WTO formalno postoji, a u stvarnosti NE.
Riječ je u realnosti o organizaciji čije postojanje ovisi tome u kojoj državi živimo. U EU ona postoji jer EU zagovara internacionalnu trgovinu. U SAD ona ne postoji jer se doživljava da je protiv njenih nacionalnih interesa.
Ta priča se ponovila i na ovogodišnjem zasjedanju WTO-a koje se održalo u Kamerunu. Na njemu je sklopljen veliki internacionalni dogovor o internet trgovini koji potpisuju države na koje otpada 70% ove trgovine. Tako glasi PR verzija ovog sporazuma.
Njegova realistična verzija s druge strane govori da je samo 66 od 165 članica WTO potpisalo sporazum. Zbog toga on ne može stupiti na snagu nego su države dužne sklopiti međusobne internacionalne sporazume. Ako želite depresivnu verziju ovog sporazuma on glasi da su 27 članica EU i još 39 država potpisale sporazum.
Prva slabost sporazuma je da on pokriva jako malo članica WTO-a. Drugu slabost predstavlja da niti SAD, niti Indija, niti Brazil nisu potpisnice. Neupitno postoje i druge slabosti, ali te dvije su najvažnije.
Ukratko sastanci WTO se i dalje održavaju iako ova organizacija u stvarnosti više ne postoji. To najbolje dokazuje i ovaj internacionalni sporazum postignut na WTO sastanku, ali koji će biti izvan WTO okvira.
Tekst sporazuma na engleskom jeziku možete vidjeti na ovom linku.