Indijanski ratovi
Španjolski kralj Filip je bio prisiljen izviniti se Meksiku za osvajanje Astečkog carstva. To je razlog da se sjetimo kako su postojali indijanski ratovi prije dolaska Europljana, da Indijanci nisu nevine žrtve.
Lijeva, progresivna meksička vlada je ultimativno tražila izvinjenje Španjolske pa ga je Filip briljantno i dao. U svojoj izjavi on govori baš sve i ništa. Konkretno je rekao: „Gledajući iz današnje perspektive, iz današnjih vrijednosti postoje stvari koje smo učinili tijekom osvajanja kojima se ne možemo ponositi”. Konkretno on se izvinio i istovremeno rekao da iz perspektive 16 ili čak 20 stoljeća Španjolska osvajanjem Asteka nije počinila zločine.
Tu je potpuno u pravu, a kao dokaz toga ćemo navesti četri indijanska primjera. Već smo ranije više puta govorili kako su na Grenlandu preci Eskima pobili sve pripadnike ranijeg naroda koji je naseljavao taj otok i daleki sjever Kanade. Nužno je ovdje navesti da Eskimi spadaju u američke, indijanske narode. Oni su migrirajući preko Aljaske i Kanade na Grenland potiskivali i/ili istrebljivali druge indijanske narode.
Sljedeći primjer koji navodimo je onaj isto tako svih nama znanih Siouxa. Riječ je o indijanskom plemenu koje je tijekom svog postojanja jako migriralo po današnjem području SADa. Pretpostavlja se da do formiranja plemena Siouxa dolazi na području doline rijeke Mississippi. Kako nema pisanih i sličnih dokaza bolje je da odmah pređemo na razdoblje pojave Europljana na američkom kontinentu.
Prvi povjesni zapisi govore o ratovima plemena Irokeza i Siouxa u kojima su ovi drugi poraženi pa 1659 počinju migrirati na zapad. Tijekom sljedećih 100 godina oni ratuju još s plemenima Cree, Ottawa i Chippewa. Iz njihove perspektive tek se u 19 stoljeću pojavljuju Europljani koji ih na kraju krajeva pobjeđuju.
Potom sada odlazimo na područje današnjeg Meksika gdje su u doba dolaska Europljana vladali Asteci. Ta njihovo osvajanje se ovaj mjesec španjolski kralj Filip (slika) bio prisiljen izviniti Meksiku pa je red njima se bolje pozabaviti.
Azteci su bili nomadsko indijansko pleme koje oko 1250. migrira na područje jezera Texcoco. Tamo oni zatiču veći broj gradova država koje polako, ali sigurno osvajaju. Svoj glavni grad Tenochtitlan osnivaju 1325.,a pola stoljeća kasnije proglašavaju kraljevstvo. Potom se treba čekati više od pola stoljeća, sve do 1428. i proglašenja Astečkog carstva. U stvarnosti to carstvo je bio trojni savez koje će do 1519. ratovati i osvojiti praktički sve druge države na današnjem području Meksika.
Za kraj je red spomenuti i Inke. Oni su bili izbjeglice iz Tiwanaku kulture koje polovicom XIII stoljeća osnivaju kraljevstvo Cuzco. Tijekom sljedećih oko 200 godina oni nekada uspješno, a nekad neuspješno ratuju s svojim susjedima. Do promjene dolazi početkom XV stoljeća kada kralj Pachachuti brzo pobjeđuje sve susjede i formira Carstvo Inca.
On i potom njegovi nasljednici će proširiti svoje carstvo od današnjeg Čilea do Kolumbije. U tom širenju osvajaju narode Aymara, Chanka, Chimu i bezbrojne druge pa na vrhuncu vladavine Inca u njihovoj državi živi 12 milijuna stanovnika. Razlog za formiranje carstva je bila ideologija da svaki novi car mora proširiti svoju državu !?
Može li netko nakon ovoga reći u čemu se osvajački ratovi indijanskih naroda razlikuju od osvajanja Europljana ?