Somaliland
Nepriznata država Somaliland već desetljećima otvara cijeli tucet pitanja na koja niti Zapad niti Afrika niti arapske države žele dati odgovor. Sada nakon izraelskog priznanja ta neželjena pitanja isplivavaju na površinu.
Današnja Somalija je krajem XIX stoljeća biti podjeljena na dva dijela. Potencijalno strateški važni dio na ulasku u Crveno more je bio pod kontrolom Velike Britanije dok je onaj drugi veći, nevažniji bio pod kontrolom Italije.
To rezultira s 70 godina paralelnog razvoja Britanske i Talijanske Somalije sve do 1960 godine. Tada ove obje kolonije dobivaju neovisnost i pod utjecajem tamošnjeg nacionalne ideje stvaraju zajedničku državu.
U pravom smislu te riječi formiranje Somalije 1960. je identično formiranju Jugoslavije 1918. Time želimo reći da kao što su Hrvati sanjali državu južnih Slavena tako su stanovnici britanske Somalije sanjali državu Somalijaca. Kada ta država nastaje oni bivaju izigrani pa kasno kuže da će svu političku vlast u svojim rukama imati stanovnici bivše talijanske Somalije.
To rezultira njihovim nezadovoljstvom i pobunama koje komunistička vlada Somalije guši. Bez obzira na ta blago govoreći nezadovoljstva unutar vlastitih građana Somalija pod utjecajem ideologije Velike Somalije krajem 70tih napada Etiopiju. Taj rat dva komunistička režima će u različitim oblicima trajati sve do njihovog kolapsa u građanskim ratovima.
U osnovi možemo reći da Somalijski građanski rat započinje 1981. uz podršku Etiopije različitim pobunjenicima. Riječ je o građanskom ratu koji 1991. rezultira potpunim kolapsom Somalije što Somaliland koristi 18.05.1991. za proglašenje neovisnosti.
Praktički istovremeno u Etiopiji završava građanski rat i tamo Eritreja proglašava svoju neovisnost. To spominjemo zbog nelogičnosti da svijet 1991./1992. priznaje neovisnost Eritreje, ali ne i neovisnost Somalilanda.
Od tada pa do danas znači već 34 godine Somaliland je prava neovisna i demokratska država. Time želimo reći da ima vlastitu valutu, zastavu i sva druga državna obilježja dok istovremeno nije vazal neke sile. O njenoj demokraciji ćemo dodati da Somaliland sada ima već šestog predsjednik. On osvoja predsjedničku fotelju zahvaljući izbornoj pobjedi 2024. nad dotadašnjim predsjednikom koji je htio osvojiti drugi mandat. Normalno njihova demokracija je daleko od savršene, ali izbori su slobodni i pošteni pa je primjer ostatku Afrike.
Dok tako Somaliland živi, uživa u svom miru ostatak Somalije potresa građanski rat koji kao da nikada neće završiti. Dovoljno je navesti da vlada Somalije kontrolira samo glavni grad i maleni dio države.
Jedna od naših poanti bi bila da Somaliland nije navodna neovisna država kao što su to Južna Osetija, Abkhazija, Pridnjestrovlje i slično koji se u stvarnosti nalaze pod kontrolom susjedne sile. Riječ je o stvarnoj neovisnoj državi koji svijet ne želi priznati jer „nije dopušteno nasilno mjenjanje granica”.
To internacionalno pravilo očito nije vredilo za Maroko i njegovu aneksiju Zapadne Sahare, Kosovo i slično, ali vredi za Somaliland !? Preciznije bi bilo reći da je to pravilo vredilo do izraelskog božićnog priznanja ove države.
Riječ je o priznanju kojeg svi osuđuju. Time želimo reći da ga je osudila Afrička unija koja navodi da se granice u Africi ne smiju mjenjati. Praktički istovremeno ga je osudila Arapska unija, dok SAD izjavljuje da neće podržati neovisnost Somaliland.
Ukratko svi se protive priznanju neovisnosti nepriznate demokracije Somalilanda !?