Raznolikost na fakultetima

  Američki Vrhovni sud je ukinuo zakone koji su davali prednost jednoj nad drugom rasom pri upisu na fakultet. Zbog toga se ove godine raznolikost na fakultetima u SAD drastično smanjila.

  Već više od 40 godina američki fakulteti su pri upisima počeli davati prednosti pripadnicima manjina. Riječ nije bila o američkom zakonu o podršci raznolikosti nego davanju slobodnih ruku fakultetima da rade što žele. Svih tih 40+ godina riječ je bila o kontroverznoj politici koju je 2003. sud potvrdio svojom presudom.

  To se sve mijenja 29.06.2023. kada Vrhovni sud presuđuje da pripadnost nekoj rasi ne može biti prednost pri upisu na fakultet. Riječ je o presudi koja šokira liberalno nastrojene edukacione ustanove u SAD.

  Ono što to ustanove odbijaju priznati je njihov protubijeli rasizam. To govorimo pošto po službenim podacima učenici bijele rase više nisu apsolutna većina u SAD. Oni čine samo 44.56% učenika u SAD dok učenici hispanskog porjekla čine 29.03%,a oni žute rase 5.44%. Ukratko neka rasa nema većinu kako možemo o odredbe o podršci manjinama ? . Zar to nije rasizam ? Ako postavite to pitanje američkim fakultetima odgovor je NE, a ako postavite drugima DA.

  Naveli smo inače žutu rasu pošto su studenti porjeklom iz Kine, Japana i Koreje daleko najuspješniji. Učenici porjeklom iz tih država čine samo 5.44% djece u SAD, a istovremeno predstavljaju 41% studenata na elitnom Massachussets Institute of Technology (MIT). Nakon njih dolaze bijelci s 38%, hispanci s 15% i crnci s 13%.

  Ovo što smo naveli su bili službeni podaci MIT o rasnom identitetu studenata u 3 posljednje godine. Ako gledamo podatke samo za studente upisane 2023. otkrivamo da su 40% brucoša su dalekoistočnog porjekla, 38% europskog, 16% hispanskog i 15% subafričkog. Ukupni postotci su veći od 100% jer su neki studenti sami sebe smjestili u dvije rasne grupe.

  Kako je Vrhovni sud ukinuo rasne kvote za upis na fakultutet ove godine se sastav brucoša drastično promjenio. Sada osobe dalekoistočnog porjekla čine 47% brucoša, europskog 37%, hispanskog 11%, a subafričkog 5%.

   Riječ je o promjeni koja izaziva užas kod šefova MIT-a pošto oni smatraju raznolikost studenata korisnom za edukaciju. Zbog toga ova edukaciona institucija izlazi s izjavom da svaki pokušaj upisa ona ocjenjuje holistički kako bi uzeli u obzir faktore koji su oblikovali studenta. Oni ukratko naglašavaju da je važno educirati ljude iz svih slojeva društva što je po nama pohvalno.

  To je po nama pohvalno, ali ne i podjela studenata po boji kože od koje MIT i drugi ne odustaju. Nakon po njima neuspjeha pri ovogodišnjim uspjesima oni pokušavaju podesiti dodjele upisnih bodova na druge načine. Jedan od primjera za to je dodjela dodatnih bodova za vanškolske aktivnosti, pripadnost „poželjnim” udrugama i slično.

  Za ta podešavanja upisnih kriterija koji se ne temelje na rasi će im trebati vremena. Dok se to ne dogodi studenti će se upisivati na temelju svojih znanja i ničega drugoga.

  Smatramo da je najgora stvar za američke edukacione ustanove da za ovu promjenu ne mogu optužiti „bijele naciste”. Oni ih ne mogu optužiti jer jedino pripadnici žute rase imaju korist od ove promjene.