Morski kanali

  Svjetska trgovina se već stoljećima temelji na morskim kanalima koji skraćuju putovanja. Glavni morski kanali tijekom posljednjih 100+ godina su Sueski i Panamski koji danas gotovo i da ne funkcioniraju.

  Povjesno gledajući Egipat je dar Nila, ali u moderno vrijeme on je i dar Sueskog kanala. Po službenim državnim podacima Egipat je 2023 godinu završio s proračunskim deficitom od 10.5 milijardi dolara kojeg su prihodi kanala pretvorili u suficit od 0.88 milijardi !?

  U određenom smislu to ne predstavlja neko iznenađenje nego nastavak povjesne tradicije. Riječ je o nastavku tradicije pošto je Egipat kao rimska provincija bio područje preko kojeg su indijski i drugi dalekoistočni začini dolazili u Europu. Mamelučki sultanat koji vlada Egiptom i Bliskim istokom između 1250 i 1517 dobar dio svojih proračunskih prihoda ostvaruje oporezivanjem trgovine Europe i Indije.

  Danas je taj egipatski izvor prihoda zajedno s cjelokupnom svjetskom trgovinom ugrožen. On je ugrožen zbog višemjesečnih napada Huta na brodove u Crvenom moru koju putuju prema ili od Sueza. Službena priča nam govori da Huti napadaju brodove kako bi nanijeli štetu Izraelu.

  To navodno govore i sami Huti iako je situacija puno kompliciranija. Ona je kompliciranija pošto se Huti prije svega bore protiv Saudijske okupacije Jemena koja traje već 10 godina. Riječ je o okupaciji koju podržava NATO savez pa napad Hutija na brodove u Crvenom moru i blokada Sueza predstavlja strateški potez.

  Da možda oni ovim napadima stvarno podržavaju Gazu, protiv Izraela, ali ako žive u realnom svijetu to nije tako. Ako žive u realnom svijetu onda oni ovim napadima traže prestanak Saudijske okupacije. Iz gospodarske perspektive razlozi su nevažni, a jedino važno postaju posljedice. Jedino važno postaje da Maersk, BP, Hapag-Loyd i drugi prestaju koristiti Sueski kanal i počinju ploviti oko Afrike.

  Dok se tako drastično smanjuje pomorski promet kroz Sueski kanal izbila je kriza i na drugom najvažnijem svjetskom kanalu, Panamskom. Da bi razumjeli značaj Panamskog kanala dovoljno je reći da 40 % svih američkih kontejnera prolazi kroz njega s godišnjom vrednošću od 270 milijardi dolara.

  Ovaj kanal se za razliku od modernog Sueskog temelji na slatkovodnom jezeru koje se nalazi na 26 metara nadmorske visine. U skladu s tim brodovi se uz pomoć brana dižu na visinu od 26 metara i potom spuštaju u Atlantski ili Tihi ocean. Kako to funkcionira možete vidjeti na New York Times videu !?

  Prolazak jednog broda kroz Panamski kanal „košta” 190 milijuna litara pitke vode,a dnevno je kroz njega prolazilo 40 brodova. Službena priča nam danas govori da su klimatske promjene izazvale sušu koja je pogodila ovaj kanal. Zbog suše sada kroz Panamski kanal neće više prolaziti 38 ili 40 brodova nego samo 24. Kako se kriza ne smanjuje od veljače 2024 će kroz njega prolaziti samo 18 brodova. Ta promjena će imati negativan gospodarski efekat na istočnu obalu SAD-a i Sjeveroistočnu Aziju pošto 46 % kontejnera prolazi kroz ovaj kanal.

  Dok se u skladu s ideologijom zapadnih režima za probleme s Panamskim kanalom optužuju klimatske promjene istina se nalazi na drugom mjestu. Oni se nalaze u pohlepi Paname koja je odlučila povećati prihode svog kanala njegovim proširenjem. Već prije početak radova koji su završeni 2016 se znalo da proširenje kanala može rezultirati nedostatkom vode. Bez obzira na to kanal je bio proširen što na kraju dovodi do nestašice vode za pomicanje brodova !?

  Kao što smo rekli kada smo spominjali Suez iz gospodarske perspektive su razlozi nevažni. Jedino su važne posljedice po profit i ekonomiju.

  Istovremene krize na oba pomorska kanala od iznimnog svjetskog značaja govore da i dalje živimo u gospodarski zanimljivim vremenima.