Mesijansko doba Izraela
Prve godine Kršćanske ere predstavljaju mesijansko doba Izraela. Riječ je o dobu kada su Židovi očekivali dolazak od Boga poslanog mesije koji će stvoriti Kraljevstvo Božje.
Tijekom prvih desetljeća Kršćanske ere Novi zavjet i povjesni izvori navode minimalno 5 osoba koje su grupe ljudi smatrale mesijama. Mi ih danas na Uskrs 2025. prikazujemo poretkom temeljenim na njihovom izlasku u javnost.
Prva od osoba koja je stekla stotine sljedbenika koji su vjerovali da je on očekivani mesija je bio Juda Galilejac. Godine 6 Kršćanske ere on se s sljedbenicima koji su vjerovali da je mesija digao na bunu i brzo propao. Njega Djela Apostola navode kao primjer pokreta stvorenih od ljudi, a ne Boga koji će propasti (5:37-5:39).
Sljedeći mesija koji se pojavljuje u Izraelu je bio Isus Krist. Kako je bio poslan od Boga, a ne stvoren od ljudi njegova poruka nije nestala nego postaje temelj Kršćanstva..
Tadašnji rimski guverner Izraela (Judeje) Poncije Pilat koji je pribio Isusa na križ, samo da bi ovaj umro i potom uskrsnuo je imao svoj način postupanja s stvarnim ili samoproglašenim mesijama. On ih je ubijao ili ako ništa drugo pokušavao ubiti.
U određenom smislu to ga je koštalo posla pošto je smjenjen nakon pogubljenja Samaritanskog mesije 37. Kršćanske ere. Riječ je o navodnom mesiji čiji sljedbenici su se okupili na brdu Gerizim gdje su tražili poruku Mojsija.
Sljedeći sada u određenom smislu tada opće prihvaćeni mesija Židova postaje njihov kralj Herod Agripa. Riječ je o unuku Heroda Velikog kojemu rimski car Klaudije iz zahvalnosti za pomoć u stupanju na vlast 41 godine daruje Kraljevstvo. Ubrzo nakon preuzimanja vlasti on poduzima sve nužno da ga podanici obožavaju. Na kraju oni su ga počeli smatrati mesijom i njegov glas nazivali Božjim glasom (12:22). Zbog toga ga Bog 44. kažnjavu smrću što umirući Agripa naziva zasluženom Božjom kaznom.
Nakon Agripe mesija proglašen od ljudi postaje Teuda koji s svojim sljedbenicima 46 godine započinje pobunu. Djela apostolska navode da je Teuda ima oko 400 vjernika koji su svi zajedno s njim ubrzo potom pogubljeni (5:36).
Posljednji od navodnih mesija kojih se danas sjećamo je Menahem ben Judah koji započinje veliku Židovsku pobunu 66 godine. Njegova namjera kao i mnogih prije njega je bila vojnim putem postati vjerski, vojni i politički lider Izraela. Pojednostavljeno govoreći to mu nije uspjelo. Tom Velikom Židovskom pobunom koja traje od 66 do 73 godine završava mesijanskog doba Izraela.
Sve lažne mesije ovog doba su pokušavale osvojiti vlast. Čak i Herod Agripa koji je bio kralj i imao vlast on ju je glumeći osobu poslanu od Boga pokušavao dodatno ojačati.
Za razliku od njih Isus Krist je uvijek govorio da njegova vlast nije od ovog svijeta. To je ujedno govorilo da on nije lažni mesija koji želi materijalnu vlast nad svijetom zbog čega je njegova poruka postala temelj na kojemu je stvoren moderni svijet.
Sretan Uskrs.