Izborno zakonodavstvo

  Nakon američkih kontroverznih izbora 2020. tucet saveznih država je promjenilo izborno zakonodavstvo. Te izmjene su potencijalno utjecale na ovogodišnji rezultat, a drugi utjecaj su dale tehnološke korporacije.

  Na predsjedničkim izborima u Pennsylvaniji 2020. je u izbornoj noći Donald Trump imao 11% prednosti nad Bidenom. Bez obzira na to 4 dana kasnije Biden će biti proglašen pobjednikom u Pennsylvaniji i novim američkim predsjednikom.

  Čak i najvatrenijem protivniku Trumpa ta činjenica se nije mogla svidjeti pošto ona otvara pitanja o američkoj demokraciji. Ona otvara pitanje da li je SAD demokracija u kojoj glasači biraju predsjednika ili neka autokratska država s lažiranim izborima.

  Tijekom sljedeće 4 godine Arizona, Florida, Georgia, Michigan, Nevada, Sjeverna Karolina i Teksas su promjenili izborne zakone. Neke od tih saveznih država su promjenile izborne zakone kako bi omogućile lokalno vladajućoj stranci da postigne što bolji rezultat 2024., a neke po principu strah je vrag.

  U drugu kategoriju spadaja republikanska uporišta Teksas i Florida kao i demokratsko uporište Michigan. Florida u osnovi novim zakonom zahtjeva da oni koji glasuju poštom dokažu nekom svojom iskaznicom pravo na glasovanje. Svojim drugim zakonom Florida je zabranila da bilo tko ubaci više od 2 glasa u sandučić za glasovanje. Jedini izuzetak od ovog pravila su članovi obitelji. Osobe koje prekrše ovaj zakon će biti kazneno gonjene.

  Praktički identičan zakon donosi i Teksas koji sada zahtjeva identifikaciju birača koji glasuju poštom. Tamošnji sudac je bio presudio protiv ovog zakona, ali on ostaje na snazi dok o njemu vjerojatno ne presudi američki Vrhovni sud. Michigan u kojem vladaju Demokrati je u međuvremenu krenuo drugim smjerom. On je izmjenama zakona dopustio da osobe bez ikakvog dokumenta glasuju na sam dan izbora,a i ranije putem pošte. Taj zakon o pravu na glasovanje se od 2022. nalazi upisan u ustav Michigena.

  Arizona u kojoj se Demokrati i Republikanci žestoko bore isto ima novi izborni zakon o kojemu je 2024. odlučio Vrhovni sud SAD-a. Suci su glasujući u skladu s svojom stranačkim simpatijama presudili da Arizona ima pravo kod glasovanja tražiti dokaz o državljanstvu. Georgia koja je izborno govoreći granična država je još 2021. donijela zakon o nužnosti identifikacije birača. Riječ je o zakonu kojega je predsjednik Biden nazvao rasističkim, ali koji ostaje na snazi.

  Sličan zakon je donijela i Sjeverna Karolina kojemu dodaje i onaj da glasovi koji poštom stignu nakon dana glasovanja neće biti važeći. Za razliku od nje Nevada je proširila pravo glasa i dala da svi glasuju ili mogu glasovati poštom. U tome se ova savezna država kojom vladaju Demokrati pridružila Coloradu, Hawaima, Oregonu, Utahu i Washingtonu.

  Te promjene izbornog zakonodavstva su sigurno utjecale na ovogodišnji rezultat i pobjedu Trumpa, ali one nisu bile jedine. To vidimo na primjeru Michigana i Nevade koji su proširili pravo glasa, ali to nije značajnije pomoglo Harris. Utjecaj tih zakonskih promjena se ne može odvojiti od utjecaja tehnoloških korporacija na izbore 2020.

  Uzmimo primjer vlasnika Facebooka koji je dao 350 milijuna dolara kako bi „nagovorio” ljude da glasuju. Naravno govorimo o ljudima s područja koja navijaju za demokrate. Sam Facebook se isto hvalio da je nagovorio 4.4 milijuna ljudi, „pravilnih” ljudi da glasuju. Pokušaj Republikanaca da sudski zabrane uplitanje tehnoloških korporacija u izborni proces, u pomaganje Demokrata je 2020. bio odbijen. Ove godine tehnološke korporacije nisu pomagale Demokrate što rezultira jučerašnjim rezultatima.

  Ukratko Donald Trump je pobjedio zbog kombinacije izmjena izbornog zakonodavstva i de jure neutralnosti tehnoloških korporacija. To je cijela priča, razlog za Trumpovu pobjedu 2024 godine.