Ekoloski crni labud

  Tijekom posljednjih 20 godina smo imali dva takozvana crna labuda. Prvi je bio onaj financijske industrije 2007., a potom nam dolazi pandemija 2020. U skladu s tim možemo očekivati da će se dogoditi ekološki crni labud koji će ponovno razbiti mišljenja klimatologa, astrologa.

  U posljednjih mjesec dana mediji nam sramežljivo pišu o primjerima mogućih ekoloških crnih labuda. Riječ je o crnim labudima koji se mogu dogoditi u bliskoj budućnosti čime bi sva borba protiv zagrijavanja planeta završila u smeću.

  Pojednostavljena definicija pojma crni labud bi glasila da govorimo o iznimno važnom društvenom događaju kojeg nije bilo moguće predvidjeti. Neki su to pojednostavili istinitom tvrdnjom ništa nije nemoguće.

  Kako su klimatolozi svjesni svog ograničenog razumjevanja klime naše planete crni labud za njih nije prestanak funkcioniranja Golfske struje. Oni znaju da će se ona ugasiti pa to nije događaj koji nije moguće predvidjeti. Njih jedino muči što ne znaju kada će se to dogoditi.

  Za njih stvarnog, pravog crnog labuda predstavlja na primjer vulkanska erupcija kao ona na otoku Thera koja oko 1600. pr. Kr. uništiva civilizaciju na Kreti. Riječ je bila o velikoj vulkanskoj erupciji koja nužno rezultira smanjenjem globalne temperature. Puno veća vulkanska erupcija se na istom mjestu inače dogodila prije 520 000 godina.

  Danas se otok Thera zove Santorini (slika) i njega već 15 dana tresu potresi koji nikako da prestanu. Nitko ne govorimo o mogućoj aktivaciji vulkana koji je neaktivan već 70 godina jer ne žele širiti paniku. Stručnjaci samo govore da veliki potres na Santoriniju nije moguće potpuno isključiti.

  Kako izgleda svijet u doba velike vulkanske erupcije se na žalost jako dobro zna. Najgora godina za biti živ nije bila 536. kada tijekom kolovoza u Kini pada snjeg, a u Europi se sunce nije vidjelo. Razlog za to je bila masivna erupcija vulkana na Islandu. Globalna temperatura je uslijed te erupcije pala 2 stupnja,a potom stižu nove erupcije koje 540. pretvaraju u najgoru godinu.

  To je primjer događaja koje nitko ne može predvidjeti i uključiti u svoj klimatološki model. Ukratko to je najbolji primjer crnog labuda, a potom dolaze asteriodi.

  Početkom veljače su nam astronomi izašli s dvije slične objave. U prvoj se govori o asteroidu Bennu koji ima minimalne šanse pasti na Zemlju u rujnu 2182. Iz brige oko njegovog pada na Zemlju sigurno nećemo moći spavati (sarkazam), ali treba dalje živjeti.

  Znanstvenici su zaključili da će u slučaju ako se to dogoditi globalna temperatura planete pasti 4 stupnja celzija. Drugi zaključak im glasi da će globalna zima trajati 4 godine nakon čega će se stvari početi vraćati u normalu. Ne vjerujemo im da će i nuspojave tako brzo proći, ali riječ je o drugom pitanju.

  Točno 2 dana kasnije izlazi vijest da asteroid imena 2024 YR4 ima 2.2% šanse 22.12.2032. pogoditi našu planetu. U slučaju ako pogodi Zemlju očekuje se da će udarna eksplozija nanijeti štetu na 50 kilometara udaljenosti.

  Ovaj put se stručnjaci nisu bavili potencijalnim utjecajem njegovog pada na globalnu temperaturu. Budimo iskreni pa priznajmo da postoji stvarno minimalna šansa da taj ili neki drugi asteroid padne na Zemlju. Time želimo reći da nema nikakve potrebe paničariti.

  Naša poanta bi bila da osim poznatih nepoznanica globalnog klimatskog modela zagrijavanja planete postoje nepoznate nepoznanice, crni labudi. Zbog svih tih nepoznanica globalni klimatski modeli služe samo da bi neki zarađivali. Svim onima koji se ne slažu s tim zaključkom predlažemo da usporede gospodarske i društvene projekcije prije velike recesije i pandemije i nakon njih.

Ako vjerujete stručnjacima biti ćete iznenađeni. Ako osobe koje rade te projekcije smatrate kao mi astrolozima nećete.