Demografija Hrvatske u 2023

  Domaća demografija je toliko depresivna tematika da bi možda bilo najbolje uopće ju ne spominjati. S druge strane ne smijemo zatvariti oči pred problemom pa je stoga današnja tematika demografija Hrvatske u 2023.

K  ako bi stvar učinili zanimljivijim demografske podatke iz prošle godine, znači iz godine nakon završetka korona pandemije uspoređujemo s onima iz 2020. Podaci od prošle godine nam govore da je živorođeno 32.170 djece, dok je istovremeno umrlo 51.275 ljudi. To znači da smo imali 19.105 više umrlih od rođenih.

  Tri godine ranije znači 2020. na početku korona pandemije 35.845 rođenih i 57.023 umrlih. To znači da smo tada imali 21.178 više umrlih od rođenih.

  Dok broj umrlih 2023. i nije katastrofičan pošto još od 1980. redovno imamo 50 tisuća ili više umrlih onaj o broju rođenih je. Dovoljno nam ispadne napomenuti da je u ne tako dalekoj 1984. bilo rođeno duplo više djece nego u 2023. Može se reći da smo daleko stigli, ali smo se kretali u pogrešnom smjeru.

  To naše kretanje u pogrešnom smjeru nam inače dokazuju i podaci zavoda za statistiku. U njima se jasno navodi da smo u pandemijskoj 2020. imali 62,9 rođenih na 100 umrlih dok u postpandemijskoj 2023. imamo 62,7 rođenih na 100 umrlih. Usporedba s podacima iz predpandemijske 2019. inače nema smisla pošto smo tada imali 69,8 rođenih na 100 umrlih.

  Daleko najbolji demografski rezultat ima naša najmanja županija, Međimurska. U njoj je na 100 umrlih bilo 83,8 rođenih što predstavlja životni indeks od 83,8. Grad Zagreb je s druge strane imao životni indeks od 77,5, a Dubrovačko-neretljanska županija od 77,1. Za usporedbu ćemo navesti 2020. kada je Dubrovačko-neretljanska županija bila najbolja s životnim indeksom 89,1, Međimurska druga s 83,1, a grad Zagreb treći s 79,1.

  Kada govorimo o velikim gradovima možemo reći da se ništa nije promjenilo. Grad Rijeka je prošle kao i prethodnih deset i više godina daleko najgora. Prošle godine je životni indeks Rijeke bio 37,1, dok je 2020. iznosio 40,6 što znači da se samo produbljuje gradska demografska kriza.

  Za razliku od Rijeke, Osijek je drastično poboljšao svoju demografsku situaciju. Time želimo reći da je njegov životni/vitalni indeks porastao s 52,1 u 2020. na 63,4 u 2023 godini. U Splitu je tijekom protekle 3 godine došlo do stagnacije pa mu je životni indeks pao s 63 u 2020. na 62.7 u 2023 godini.

  Za kraj ćemo navesti i grad Zagreb koji se kao glavni grad nalazi u potpuno vlastitoj kategoriji. To govorimo zbog tamošnjih nadprosječno visokih primanja koja su u rangu s nekih zapadnoeuropskim državama. Bez obzira na to i on je imao stagnaciju pošto mu 2023. vitalni indeks iznosi 77,5 što je malo manje od 79,1 što je imao u pandemijskoj 2020 godini.

  Ukratko kada gledamo naše demografske podatke novi zabrinjavajući podatak nam predstavlja vitalni indeks. Drugim riječima naši demografski podaci za postpandemijsku 2023. su gori od podataka za pandemijsku 2020 (62,9 naprema 62,7).

  Riječ je o totalnoj demografskoj katastrofi.