Demografija Hrvatske u 2020

  Demografija Hrvatske u 2020 godini se nastavila kretati u istom smjeru kao prošlih godina. Ta naša putanja je bila samo ubrzana zbog korona pandemije.

  Gledajući podatke za cijelu Hrvatsku otkrivamo da su prošle godine umrle 57.023 osobe. Broj živorođene djece je s druge strane iznosio 35.845. Sve u svemu prošle godine smo imali najveći broj umrlih i najmanji broj rođenih u proteklom desetljeću. To nam inače govore mediji, a u stvarnosti situacija je puno, puno gora.

  Nikada nakon Drugog svjetskog rata nismo imali tako veliki broj umrlih. Najbliže tome broju smo bili 1983 godine kada je bilo umrlo 55.147 stanovnika. S druge strane ako gledamo današnji broj rođenih i usporedimo ga s prošlošću trebamo se vratiti nekoliko stoljeća unatrag. Tek tada ćemo doći do toliko malenog broja rođenih u Hrvatskoj.

  Statistički govoreći Hrvatska je prošle godina na 100 umrlih imala 62,9 rođenih. To je prosjek,a svi znamo priču kako jedni jedu kupus dok drugi jedu mesu. U prosjeku svi oni skupa jedu sarmu.

  Drugim riječima u nekim našim županijama stanje je bolje, u nekima gore, a u nekima užasno. Najbolje stanje imamo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji gdje na 100 umrlih dolazi 89,1 rođeni. Potom imamo Međimursku županiju gdje 83,2 rođena dolaze na 100 umrlih i potom grad Zagreb s 79,1 rođenih na 100 umrlih. Ovi podaci nam govore da nije u šoldima sve pošto se Međimurska županija s niskim primanjima nalazi na ovoj listi.

  Županija s najgorim demografskim podacima je po očekivanju Ličko-senjska. Nakon nje dolaze Karlovačka i Sisačko-moslovačka. To su ujedno tri županije u kojima je broj rođenih bio niži od 50 u odnosu na broju umrlih. Konkretno govoreći više od dvije smrti su popratile svako rođenje.

  Sada ćemo preći s stanja u županijama na stanje u gradovima. Kako nismo u stanju pogledati baš sve gradove i kako ih ne bi bilo pošteno uspoređivati prvo ćemo gledati one s više od 100.000 stanovnika.

  Po očekivanju najbolju situaciju nalazimo u gradu Zagrebu gdje se rodilo 7832 živorođene djece,a umrlo 9938 osoba. To znači da je bilo 78,8 rođenih na 100 umrlih. Nakon Zagreba nam dolazi Split gdje smo imali 1367 živorođena djeteta i 2170 umrlih osoba. Drugim riječima Split je imao 63 rođena djeteta na 100 umrlih. Potom nam dolazi Osijek s 848 živorođenih na 1626 umrlih što nam dava koeficjent vitalnosti od 52,1.

  Na posljednjem mjestu ove kao i prošlih godina imamo Rijeku. Ona je imala 736 živorođena djeteta i 1814 umrlih. Znači Rijeke je imala 40,6 rođenih na 100 umrlih. Laički govoreći na dva rođena djeteta u Rijeci je umrlo 5 osoba čime je ona ponovno zaslužila titulu grada koji izumire.

  U prošloj godini stanje je bilo užasno, ali smo imali i pozitivne primjere. Na vrhu tih pozitivnih primjera nam se nalazi Dalmacija. U njoj imamo Kaštelu s 402 živorođenih i 387 umrlih, potom Solin s 286 i 231, Metković s 174 i 130, Nedelišće s 154 i 122, Podstranu, Konavle i Imotske. To su inače mjesta u Dalmaciji gdje je živorođeno više od 100 djece, a broj umrlih je manji od broja rođenih. Izvan Dalmacije sličnu situaciju nalazimo u Dugom Selu s 186 rođenih i 180 umrlih i Viškovu gdje je rođeno 153 djece, a umrla su 137 stanovnika. Imamo potom i manje pozitivne primjere kao na primjer grad Krk, Petrijanec u Varaždinskoj županiji i drugi, ali nam ih nema smisla navoditi. Riječ je o mjestima gdje je rođeno manje od 100 djece pa stoga…

Nužno nam je za kraj naglasiti da je općenito gledajući zbog korone prošla godina demografski gledano bila užasna. To da je i ostatak Europe imao sličnu katastrofu trebamo uzeti u obzir kada govorimo o stanju u Hrvatskoj.