Stanje ruske ekonomije
Prije pola godine smo govorili o usporavanju ruske ekonomije i njoj potencijalnoj recesiji krajem 2025. Sada je tako nešto rekao i ruski ministar ekonomije pa idemo pogledati stanje ruske ekonomije.
Kao što smo u prosincu 2024. govorili očito je prilično brzo usporavanje ruske ekonomije što vodi u recesiju. U prvom kvartalu 2024. njena ekonomija je rasla 5.4%, drugom 4.1%, a trećem 3.1%. Očekivali smo da će u posljednjem kvartalu 2024. gospodarski rast biti 2.1%, a on je bio iznenađujućih, gotovo nemogućih 4.5%.
Kojim ekonomski-statističkim trikom je to postignuto ne znamo pošto se nakon tog kvartala nastavilo zaustavljanje ruske ekonomije. Time želimo konstatirati da je u prvom kvartalu 2025. ruski gospodarski rast iznosio za nas očekivanih,a Rusiju neočekivanih 1.4%.
Relativno brzo nakon izlaska tog podatka u javnost na ekonomskom skupu ruski ministar ekonomije Maksim Rešetnikov (slika) govori da Rusija ide prema recesiji. Odmah sljedeći dan ruski predsjednik Vladimir Putin izjavljuje: „to se ne smije dopustiti”.
Prije nego što dalje konkretno govorimo o današnjoj situaciji red je vratiti se 3 godine unatrag i objasniti tadašnje gospodarske uspjehe. Nakon početka ruske invazije Ukrajine i reakcije Zapada Rusija je pokrenula veliku fiskalnu stimulaciju svoje ekonomije. Na nju je potrošila više od 10% godišnjeg BDPa što daruje vrijeme ekonomiji da se prilagodi novim uvjetima.
Druga mjera donešena 2022. zbog pada vrijednosti ruskog rublja postaje dizanje kamatnih stopa. Na početku je kamatna stopa središnje banke bila 3.5%, nakon čega se diže na 12, pa 21%. Time je stabiliziran tečaj pošto se donesla odluka o njegovoj prioritizaciji na uštrb drugih faktora.
Jedan od tih drugih faktora su kapitalne investicije koje je praktički nemoguće provoditi s takvim kamatnim stopama. Najbolji primjer toga nam dolazi iz poljoprivrednog sektora gdje dolazi do pada prodaje između 49 i 76% traktora i sličnih strojeva. Nuspojava tog kolapsa prodaje je pauziranje proizvodnje i slanje 15 000 radnika Rostselmasha na prisilni odmor.
Slične situacije imamo i u svim drugim nevojnim gospodarskim sektorima gdje su potrebna veća ulaganja dok maloprodaja i dalje u Rusiji normalno funkcionira. Ona funkcionira iako istovremeno ima problema s nalaskom radnika. Taj problem se temelji na mobilizaciji i dobrovoljnom služenju vojske u cilju dobivanja stimulativne vojne plaće i drugih prava. Sveukupno 490 000 osoba je u 2024. potpisalo ugovor o radu s ruskim ministarstvom obrane. Sve te osobe, sada vojnici će za godinu dana služenja u vojsci dobiti 50 000 eura što je izazovna svota novca.
Sljedeća ruska gospodarska rak rana je proizvodnja ugljena koja zapošljava 648 000 radnika. Riječ je o ruskoj izvoznoj grani, ali cijena ugljena je drastično pala u odnosu na doba invazije na Ukrajinu. Sada je cijena ugljena na oko 25% one iz 2022. pa je potencijalno niža od proizvodnje u Rusiji !?
Naša poanta bi bila da Rusija ima iznimno mnogo unutrašnjih gospodarskih neravnoteža koje izbijaju na površinu. Da neki će sigurno reći da ih se lako može rješiti, ali to je netočno jer je državno gospodarstvo kompleksna „životinja”.
Najlakši način pomoći ekonomiji bi bilo vraćanje kamatnih stopa središnje banke u normalu ili novi fiskalni stimulus. Nuspojave te odluke bi bile pomoć proizvođačima velikih skupih proizvoda i devalvacija ruskog rublja što bi poremetilo maloprodaju koja zajedno s vojnom industrijom drži ekonomiju.
Naša poanta ovog primjera je bila da govorimo o kompleksnim gospodarskim neravnotežama koje Rusiju vode u recesiju. Jedino rješenje ispadnu ciljane mjere koje bi državni ekonomisti provodili skromno kao zubari, a ne arogantno kao sveznajući ekonomisti.
Da li se to može izvesti ? Neupitno DA,a da li će se predstavlja potpuno drugo pitanje.