Sigurno možda

  Jedan naš premijer je volio govoriti sigurno možda, a identično glasi i neobvezujuća klimatska presuda Međunarodnog suda. Normalno europske mediji propagandistički spominju onaj sigurno dio potpuno preskačući možda.

  Priča o ovom sudskom slučaju započinje 2022. kada pacifička država Vanuatu uz podršku 132 države i 220 „nevladine” organizacije pokreće sudski slučaj. Nužno nam je ovdje naglasiti da je sudski slučaj pokrenut putem Glavne skupštine Ujedinjenih naroda gdje su protiv glasovale svjetske sile.

  Tijekom ovog slučaja podjele između država su bile vidljive od prvog dana, a dodatno su pojačane tijekom sudske rasprave. Protiv tužbe Vanuatua su otvoreno istupili SAD u doba Bidena, Kina, Indija, Saudijska Arabija, Australija i drugi.

  U osnovi tužba ove države koja je uništila svoju prirodu, povećala broj stanovnika 3 puta u 50 godina je licemjerna. Ona je licemjerna pored ostalog i jer je Vanuatu porezna oaza, ali to sada ispadne nevažno.

  Sve u svemu reagirajući na ovu tužbu Međunarodni sud koji se nalazi u Haagu donosi sigurno možda presudu. U njoj se po Klimatskom portalu govori: „Države su obvezne donijeti najambicioznije mjere za borbu protiv klimatskih promjena. Propust da to učine predstavljao bi kršenje međunarodnog prava”.

  Za razliku od domaćeg portala oni internacionalni su ipak imali drugu interpretaciju presude. U njoj se govori: „Međunarodni sud pravde govori da države koje se ne bore protiv klimatskih promjena riskiraju kršenje internacionalnog zakona”. To nam govori australski medij dok njemački državni medij Deutsche Welle govori da „možda krše međunarodni zakon”.

  Kako god da okrenete činjenica ostaje da države koje se ne bore protiv klimatskih promjena ne krše zakone. Na kraju ćemo dodati da svi spominju da je riječ o presudi koja nikoga ne obvezuje. Složiti ćete se da je presuda bila sigurno možda i ona se vodila političkim razlozima. Međunarodni sud nije mogao odbiti tužbu jer bi razbjesnio siromašne države i „nevladine organizacije”. Isto tako nije mogao donijeti presudu u njihovu korist jer bi razbjesnio svjetske sile, pa donosi sigurno-možda presudu.

  Njemački državni medij je bio donio relativno pošten zaključak o presudi nakon čega se prebacio na zelenu dogmu. Riječ je o dogmi koja govori da klimatske promjene uništavaju malene otočne države jer podižu razinu mora. Što mislite koliko su je do sada podignule ? Cijelih 21 centimetar od 1880 do danas, ali po Deutsche Welle to je gotovo ništa.

  Govorimo gotovo ništa jer bi se more od 2025. do 2100. moglo podignuti dodatnih 179 centimetara. Ukratko to nam govori Deutsche Welle koji spominje moguće podizanje razine mora 2100. od 2 metra u odnosu na 1880.

  U osnovi se oni s tom izjavom pozivaju na znanstvenu „studiju” iz 2019. koja baš tako nešto govori. Njen najzanimljiviji dio govori da se u najgorem slučaju more može dignuti 2 metra do 2100. i da znanstvenici ne znaju koliko brzo se ledenjaci otapaju !? Kako su došli do tog zaključka ako ne znaju koliko brzo se tope ledenjaci je potpuno nevažno

  Ukratko Međunarodni sud nije presudio da države krše internacionalni zakon ako se ne bore protiv klimatskih promjena. Propaganda taj dio ne može promjeniti, ali može utjecati da laž postane istina.