Pismo protiv Vijeća Europe
Danas donosimo pismo protiv Vijeća Europe koje su potpisali premijeri ili predsjednici Danske, Italije, Austrije, Belgije, Češke, Estonije, Latvije, Litve i Poljske.
Ovo službeno pismo napisano na engleskom jeziku možete pročitati na internet stranicama talijanske vlade.
„Na inicijativu Danske i Italije, mi – skupina europskih predsjednika i premijera koji smo potpisali ovo pismo dijelimo čvrsto uvjerenje u naše europske vrijednosti, vladavinu prava i ljudska prava. Posvećeni smo međunarodnom poretku utemeljenom na pravilima. Duboko vjerujemo u nepovredivo dostojanstvo pojedinca i u ulogu multilateralnih institucija, uključujući UN, EU i NATO.
Mi smo vođe društava koja štite ljudska prava. Prava i vrijednosti koje su i ključne i temeljne te čine temelje naših demokratskih društava.
Također dijelimo snažan osjećaj predanosti našim zemljama i osjećamo veliku odgovornost za naša društva. Pripadamo različitim političkim obiteljima i potječemo iz različitih političkih tradicija. Ipak, slažemo se da je potrebno započeti raspravu o tome kako međunarodne konvencije odgovaraju izazovima s kojima se danas suočavamo. Ono što je nekada bilo ispravno možda neće biti odgovor sutrašnjice.
Svijet se temeljno promijenio otkako su mnoge naše ideje začete u pepelu velikih ratova. Same ideje su univerzalne i vječne. Međutim, sada živimo u globaliziranom svijetu gdje ljudi migriraju preko granica u potpuno drugačijim razmjerima.
Tijekom proteklih desetljeća, ilegalne migracije značajno su doprinijele imigraciji u Europu. Mnogi su ovdje došli legalnim putevima. Naučili su naše jezike, vjeruju u demokraciju, doprinose našim društvima i odlučili su se integrirati u našu kulturu. Drugi su došli i odlučili se ne integrirati, izolirajući se u paralelna društva i distancirajući se od naših temeljnih vrijednosti jednakosti, demokracije i slobode. Posebno, neki nisu pozitivno doprinijeli društvima koja su ih dočekala i odlučili su počiniti zločine.
Ne možemo shvatiti kako neki ljudi mogu doći u naše zemlje i imati udjela u našoj slobodi i našem širokom rasponu mogućnosti te odlučiti počiniti zločine. Iako se to tiče samo manjine imigranata, riskira potkopavanje samih temelja naših društava. Šteti povjerenju među našim građanima i šteti povjerenju u naše institucije.
Srećom, u nekim područjima krećemo se u pravom smjeru. Mnoge europske zemlje odlučile su pooštriti svoje nacionalne politike o ilegalnim migracijama. Većina država članica EU-a spremna je razmotriti nova rješenja za europske izazove s migracijama. Ovo su ključni koraci i trebali bismo nastaviti s tim radom. Jer još mnogo toga treba učiniti prije nego što Europa ponovno preuzme kontrolu nad ilegalnim migracijama.
Međutim, kao čelnici, također vjerujemo da je potrebno proučiti kako je Europski sud za ljudska prava razvio svoje tumačenje Europske konvencije o ljudskim pravima. Je li Sud, u nekim slučajevima, previše proširio opseg Konvencije u usporedbi s izvornim namjerama Konvencije, čime je pomaknuo ravnotežu između interesa koji bi trebali biti zaštićeni.
Vjerujemo da je razvoj tumačenja Suda, u nekim slučajevima, ograničio našu sposobnost donošenja političkih odluka u vlastitim demokracijama. I time utjecao na to kako mi kao čelnici možemo zaštititi naša demokratska društva i naše stanovništvo od izazova s kojima se suočavamo u današnjem svijetu.
Vidjeli smo, na primjer, slučajeve koji se tiču protjerivanja stranih državljana s kriminalnim djelom gdje je tumačenje Konvencije rezultiralo zaštitom pogrešnih ljudi i postavilo previše ograničenja na sposobnost država da odluče koga će protjerati sa svojih teritorija.
Po našem mišljenju, sigurnost i zaštita žrtava i velike većine građana koji poštuju zakon ključno je i odlučujuće pravo. I, kao opće pravilo, trebala bi imati prednost nad drugim razmatranja.
Na temelju toga, mi – potpisnici ovog pisma – slažemo se da sigurnost i stabilnost naših vlastitih društava trebaju imati najveći prioritet. Vjerujemo da:
– Trebamo imati više prostora na nacionalnoj razini da odlučimo kada ćemo protjerati strane kriminalce. Na primjer, u slučajevima koji se odnose na teška nasilna kaznena djela ili kaznena djela povezana s drogom. Po svojoj prirodi takva kaznena djela uvijek imaju ozbiljne posljedice za žrtve.
– Trebamo imati više slobode da odlučimo o tome kako naše vlasti mogu pratiti, na primjer, strane kriminalce koji se ne može deportirati s naših teritorija. Govorimo o kriminalcima koji ne mogu biti deportirani iako su iskoristili naše gostoprimstvo kako bi počinili zločin i učinili da se drugi osjećaju nesigurno.
– Moramo biti u mogućnosti poduzeti učinkovite korake kako bismo se suprotstavili neprijateljskim državama koje pokušavaju iskoristiti naše vrijednosti i prava protiv nas. Na primjer, instrumentaliziranjem migranata na našim granicama.
Znamo da je ovo osjetljiva rasprava. Iako nam je cilj zaštititi naše demokracije, vjerojatno ćemo biti optuženi za suprotno.
Uz svu skromnost, vjerujemo da smo u našem pristupu snažno usklađeni s većinom građana Europe. Želimo iskoristiti svoj demokratski mandat za pokretanje novog i otvorenog razgovora o tumačenju Europske konvencije o ljudskim pravima. Moramo ponovno uspostaviti pravu ravnotežu. Naše će zemlje surađivati kako bi unaprijedile ovu ambiciju.”
Riječ nam je sada ovo pismo staviti u širi kontekst koji se temelji na kritikama Vijeća Europe i njegovog Suda za ljudska prava. Još 2023. je Vijeće Europe službeno priznalo da njen Sud ima veliki sukob interesa, da su mu suci usko povezani s Soroševim Otvorenim društvom. Zbog toga je bila donesena odluka o reformi u zapošljavanju novih sudaca koji u realnosti često nisu nikada bili suci, nego članovi „nevladinih organizacija”.
U prevodu ovo protestno pismo 9 država predstavlja nastavak te ranije rasprave u Sudu za ljudska prava koji sudi u skladu s smjernicama Otvorenog društva. Drugim riječima on najčešće sudi da migranti nikada ne mogu biti izbačeni bez obzira na počinjene zločine.
Po očekivanju Vijeće Europe je najoštrije osudilo ovaj pokušaj „politiziranja” Suda za ljudska prava !?