Makabejci

  Naš Božićni tekst je priča o Makabejcima koji se spominje u Bibliji. Makabejci se javljaju u doba židovskog multikulturalizma pa je stoga riječ o priči koja je i danas aktualna.

  Priča o Makabejci započinje približno 180 godina prije Krista u doba vrhovnog židovskog svećenika Oniasa III. To je doba kada su Židovi, a prije svega bogati među njima multikulturalno nastrojeni. Oni se tada srame svoje židovske vjere i postaju sve više helenizirani.

  Onias III je imao dobar odnos s seleukidskim kraljem Seleukom IV nakon čije prirodne smrti 175. prije Krista državni udar vrši Antioh IV. Židovski zagovornici multikulturalizma su koristeći bliske odnose Oniasa s pokojnim kraljem zatražili njegovu smjenu. Biblija nam govori su ti antički zagovornici multikulturalizma tvrdili:

„Hajde da sklopimo savez s narodima, svojim susjedima jer otkako se od njih odijelismo snađoše nas mnoga zla”.

  Novi kralj za vrhovnog svećenika postavio brata Oniasa, Isusa koji uzima grčko ime Jason. Novi vrhovni svećenik je pokušavao balansirati između zagovornika multikulturalizma i tradicionalizma. To balansiranju mu nije uspjelo pa novi vrhovni svećenik 171. prije Krista postaje multikulturalist Menelaus.

  Izbor multikulturaliste za vrhovnog svećenika izaziva na početku prikriveni bijes tradicionalista iz kojeg nastaje pobuna manjinskih Makabejaca. Odlazeći u rat protiv Egipta kralj Antioh IV je na poziv vrhovnog svećenika protivno židovske vjere posjetio Drugi Hram i uzeo tamo skupljeni novac.

  To dovodi do pobune bivšeg vrhovnog svećenika Jasona koji 168. prije Krista osvaja Jeruzalem. On i dalje priznaje kraljevu vrhovnu vlast, ali kralj Antioh IV za to nije htio niti čuti pa iste godine osvaja Jeruzalem i zabranjuje Židovsku vjeru.

  Novim zakonom koji potvrđuje i vrhovni svećenik Menelaus se naređuje Židovima da jedu svinjetinu, ne obrezuju djecu i mole se grčkim bogovima. Drugim riječima naređeno im je da se asimiliraju, a ujedno su po gradovima i selima poslani birokrati da se ova naredba provede.

  Do pobune Makabejaca dolazi 167. prije Krista kada se svećenik Matatija odbija povinovati naređenju pa ubija birokrata i židovskog apostata. On zajedno s svojih 5 sinova od kojih najslavljeniji postaje Juda Makabejac pokreće veliku pobunu protiv vrhovnog svećenika i kraljevstva dinastije Seleuka.

  Nakon 3 godine prije svega gerilske borbe Makabejci uspjevaju zauzeti Jeruzalem i očistiti drugi hram od nevjerničke prljavštine. Prihvaćajući novu realnost Seleuci uskoro povlače zakon o zabrani Židovske vjere, ali to srednjeročno gledajući ne zaustavlja pobunu koja se nastavlja.

  Makabejci će biti gotovo odlučujuće poraženi nakon kratkotrajnog smirivanja Seleukidskih građanskih ratova. Do toga dolazi u bitki 160. prije Krista, kada vojska poslana od kralja Demetrija I pobjeđuje Judu Makabejca koji ujedno gine. Ipak tijekom 7 godina svoje borbe protiv Helenizma i grčkih kraljeva Juda Makabejac drastično mjenja razmišljanja Židova o svojoj vjeri i naciji.

  Nakon njegove smrti novi lider postaje Jonatan Makabejac koji ostatke ostataka makabejske vojske vodi preko rijeke Jordan. Između 160 i 153. prije Krista on se sve bolje organizira čekajući svoju priliku koja nastupa izbijanjem novog građanskog rata u Kraljevstvu Seleuka.

  Kako bi se suočio s uzurpatorom kralj Demetrije I je trebao što više vojnika pa sklapa dogovor Jonatanom Makabejcom. U sklopu tog dogovora on mu 153. prije Krista daruje vlast u Jeruzalemu, dok mu uzurpator Aleksandar daruje titulu vrhovnog svećanika. Time Jonatan istovremeno postaje de facto kralj Židova i vrhovni svećenik što su dvije titule koje drži sljedećih 10 godina, do kraja života. Nakon toga njega nasljeđuju brat Simon i njegova obitelj.

  U određenom smislu priča o Makabejcima je priča o borbi multikulturalista i nacionaliste. Dok je prva strana državnom silom prisiljavala ljude da napuste vjeru svojih predaka druga ih je prisiljavala da joj ih se vrate. Pobjednik te borbe su bili nacionalisti iz čega će kasnije nastati Kršćanstvo i Islam.