Sun Jat-sen

  Danas Republika Kina poznatija kao Tajvan i Narodna republika Kina obilježavaju 160 godina rođenja Sun Jat-sena. Normalno prvi ga slave iz jednog razloga, a drugi iz drugoga pa je red sjetiti se moderne povijesti Kine.

  Sun Jat-sen koji se rodio 12.11.1866. u kineskoj provinciji Canton je bio pripadnik Hakka manjine kao i kasniji kineski lider Deng Xiaoping. Kao malo dijete dolazi živjeti u Kraljevstvo Hawaji na plantaži bogatog brata. Tamo on pored ostalog oči povijest Velike Britanije i SADa što na njega ostavlja trajni utjecaj.

  Potom edukaciju nastavlja u Hong Kongu gdje 1892. završava za doktora. Još prije završavanja mi bi danas rekli fakulteta on počinje voditi propagandu u cilju rušenja Kineskog carstva. Samo tri godine kasnije nakon poraza Kine u ratu s Japanom njegova grupa revolucionara smatra da je vrijeme za revoluciju.

  Oni su se strogo pojednostavljeno samozavaravali pa Kina bez problema guši bunu 26.10.1895. Revolucionari koji su se nalazili u Kini su pogubljeni pa se niti Sun Jat-sen u Hong Kongu nije osjećao sigurno. Zbog toga prvo odlazi u Veliku Britaniju, a potom 16.08.1897. stiže u Japan koji ga podržava jer su mu u interesu kineska revolucionarna previranja.

  U njemu on osniva preteču Kuomintanga čiji program je sadržan u tri narodna načela. Prvo je nacionalizam, drugo vladavina naroda, a treće blagostanje. Preko tajnih organizacija to razmišljanje Sun Jat-sena ulazi u sve pore kineskog društva pripremajući ga za revoluciju.

  Nakon izbijanja uspješne revolucije 10.10.1911. Sun Jat-sen se vraća u Kinu i ubrzo postaje njen prvi predsjednik. Time on de jure postaje predsjednik, ali u stvarnosti nije ničim vladao jer državom u rasulu stvarno vladaju vojni guverneri. Oni imaju fizički snagu dok je predsjednik imao intelektualnu,a svi znamo u čijim rukama je stvarna moć.

  Red je stoga pohvaliti Sun Jat-sen koji to priznaje pa već 10.03.1912. napušta vlast predajući ju generalu Yuanu Shikaiju. Ubrzo potom su održani i demokratski izbori, ali onda sve kreće u pogrešnom smjeru. Generalisimus Shikaiji je došao na ideju da se proglasi carem na što Kuomintang pokreće drugu revoluciju koja je brzo ugušena. Nakon tog neuspjeha 1913. ponovno odlazi u Japan.

  Dok je on u Japanu Kina se raspada pošto svaki vojni guverner njenih provincija postaje minikralj. Riječ je o anarhiji koju Sun Jat-sen povratkom u rodni Canton kojega se sada zove Guangzhou. Tamo je on proglašen vojnim diktatorom Kine iako realno nije vladao niti njenim južnim dijelom.

  Smatrajući da je jedina nada za ujedinjenje Kine komunizam njegov Kuomintang kao i HSS u Hrvatskoj postaje član Kominterne. Vladimir Lenjin 1923. osobno hvali Kuomintanga i Sun Jat-sena koji surađuju s Kineskom komunističkom partijom. Njegovom smrću 12.03.1925. završava na neko vrijeme proces ujedinjenja Kine koji će biti nastavljen 20 godina kasnije.

  Nakon smrti stranku Kuomintang preuzima antikomunist Čang Kaj-šek koji će de jure i de facto postati predsjednik Republike Kine. Zbog toga danas otok Tajvan na koji 1949. bježi Kuomintang danas slavi rođendan svog prvog predsjednika.

  Narodna republika Kina, znači država koju danas nazivamo Kinom Sun Jat-sena slavi kao prvog predsjednika i praktički komunistu. On je surađivao s Komunističkom partijom i Sovjetskim savezom povodom kojih je napisao i testament. Dodatni legitimitet razmišljanju Pekinga daruje da je njegova udovica podržavala komuniste i postala predsjednica Narodne republike Kine.

  Možemo na to normalno ili čudno gledati da ideološki neprijatelji slave istu povjesnu osobu. Normalno po meni ispadne da je Sun Jat-sen bio prvi predsjednik Kine i zbog toga ga treba slaviti, a ne raditi kao jedna europska država koja se srami svog prvog predsjednika.

  Sve u svemu kao što smo rekli ovih dana Narodna republika Kina slavi rođendan Sun Jat-sena. Istovremeno ga slavi Republika Kina,a slave ga i kineske autonomne regije Hong Kong i Macao.

  Slika prikazuje portret Sun Jat-sen na Tajvanu što možete uočiti po zastavi.