SCO summit

  Šangajska organizacija za suradnju (SCO) je prošli tjedan održala sastanak u Kazahstanu. Mnogi će se sada upitati zašto je SCO summit zanimljiv, važan, a mi ćemo samo reći da 40% svjetskih stanovnika živi u SCO državama.

  U određenom smislu Šangajska organizacija za suradnju osnovana 2001. između postsovjetskih država i Kine danas predstavlja ispušni ventil ruskog predsjednika Putina. Kako se na zapadu nalazi pod sankcijama pa ne može putovati niti u zapadne države niti one pod njegovim utjecajem Putin ima PR problem.

  Riječ je o problemu kako se pod tim sankcijama predstaviti vlastitim građanim kao uspješan i u svijetu uvaženi političar. Zbog toga je nakon preuzimanja novog predsjedničkog mandata prvo odletio u Kinu, a potom Sjevernu Koreju. Racionalniji ruski građani znaju da su ta putovanja dokaz njegove izolacije, a potom dolazi SCO summit 2024 kada je on u centru pažnje.

   Članice Šangajske organizacije za suradnju su 04.07.2024: Kina, Rusija, Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan i Uzbekistan koji su ju osnovali 2001. Potom su 2017. članice postale Indija i Pakistan, 2023. Iran, a prije par dana i Bjelorusija. Osim tih članica savez još navodi Mongoliju i Afganistan kao promatrače i 14 država kao prijatelje. Sigurno najneobičnije države koje su zatražile određene vrste članstva u SCO su Alžir koji to čini 2023., Izrael 2016 i SAD 2005. Dok je zahtjev SAD za članstvo bio odbijen, a onaj Izraela je u limbu Alžir će vjerojatno dobiti zeleno svjetlo.

   Riječ je znači o iznimno velikoj svjetskog organizaciji koja se prostire praktično od Koreje pa sve do Atlantika. To ujedno znači da su na ovogodišnji sastanak u Astani došli predstavnici svih ti država počevši od Rusije i Kine, preko Indije pa sve do Turske !?

  Na sastanku su predsjednici Xi i Putin govorili da njihove države predstavljaju centar stabilnosti u nestabilnom svijetu. Po riječima XI-a Rusija i Kina trebaju zadržati svoje prijateljstvo tako da ono traje generacijama. Osim tog susreta Putin u Astani održava sastanak i s turskim predsjednikom Erdoganom koji se nudi kao partner za primirje u Ukrajini što Kremlj odbija.

  Indija je u Astanu poslala svog ministra vanjskih poslova koji je prisutnim državama poslao poruku premijera Modija. Osim toga je govorila o suradnji s Iranom u gradnji oceanske luke ove države održavši pri tome zatvorene sastanke s Kinom, Rusijom, Tadžikistanom i Bjelorusijom.

  Osim navedenih u Astanu su još od najviših državnih dužnosnika došli premijer Pakistana, predsjednik Azerbejdžana, vršitelj dužnosti predsjednika Irana, predstavnici Katara, UAE i Turkmenistana. Jedan od neobičnijih političkih dogovora postignutih u Astani je onaj o pomoći Irana pod zapadnim sankcijama Kazahstanu u navodnjavanju. Sigurni smo da taj dogovor niti Washington niti Brisel ne gledaju s oduševljenjem.

  Isto tako niti Afganistan nije s oduševljenjem pratio ovaj summit. On je pozdravio njegovu odluku da se Afganistan vrati u SCO, ali osudio zaključke summita koji pozivaju na njegovu stabilnost. U službenoj izjavi Islamski emirat Afganistana osuđuje izjave o njegovoj državnoj nestabilnosti navodeći da je on stabilan. Po toj izjavi u Afganistanu nema gerilaca niti ova država podržava teroriste pa stoga pita Šangajsku organizaciju za suradnju: „O čemu vi pričate ?”

  Sve u svemu ovogodišnju summit u Astani je pomogao Putinu u rješavanju internih PR problema, a očito je da i druge države od njega imaju koristi. Da nema konkretne koristi od Šangajske organizacije za suradnju ona se ne bi tako uspješno širila.