Moldavija

  Jedna od država koje praktički nikada ne spominjemo je Moldavija koja prolazi kroz vječitu društveno-političku krizu. Možemo reći da se ona nalazi u krizu od svoje neovisnosti i to ne bi bilo tako daleko od istina.

  Za prvi problem Moldavije bi uvijek mogli optužiti Staljina, a da li je to istina ili ne predstavlja drugo pitanje. Kraj Prvog svjetskog rata rezultira formiranjem Velike Rumunjske koja anektira dijelove teritorija Ruskog carstva, Ugarske i Bugarske.

  21 godinu kasnije u posljednjim danima prije izbijanja Drugog svjetskog rata Njemačka i SSSR potpisuju sporazum o podjeli istočne Europe. Tim sporazumom Moskva dobiva pravo povratiti izgubljeno područja, a onda uz put uzima i ono što joj po sporazumu „ne pripada”.

  Tom području oduzetom od Rumunjske Moskva pripaja dio Ukrajine i proglašava Moldavsku Sovjetsku Socijalističku Republiku. Odnosi između Rumunja i Rusa/Ukrajinaca nisu cvjetali pa proglašenje moldavske neovisnosti 1991. rezultira pobunom koja do danas nije ugušena.

  Istovremeno sami Moldavci znajući da su u stvarnosti Rumunji sanjaju od trenutka neovisnosti sjedinjenje s svojom državom. Kako se Zapad protivi promjeni granica čak i kada to stanovnici žele do ujedinjenja nije došlo. Utješna nagrada za njih postaje da svi, baš svi mogu dobiti državljanstvo Rumunjske čime je problem djelomično rješen. Tu mogućnost je iskoristilo oko milijun stanovnika (30%) pa su uzeli Rumunjske putovnice i došli živjeti u Europu.

  Za razumjeti tamošnji političkih cirkus tih 30% stanovnika postoji+e iznimno važno jer svi Moldavci mogu glasovati na izborima. To znači da pravo glasa na izborima i referendumima imaju stanovnici u Moldaviji i izvan nje čime dolazimo do osnovnog problema.

  Tako smo polako došli do prošlogodišnje i vjerojatno ovogodišnje izborne krađe. U stvarnosti nepopularna predsjednica Moldavije, Maia Sandu je 2024. došla do briljantne ideje. Riječ je bila o ideji da izbore za svoj drugi predsjednički mandat veže s referendumom za Europsku uniju.

  Ideja je bila briljantna, ali nije upalila. Na referendumu o pristupu Europskoj uniji 54.6% Moldavaca u Moldaviji je glasovalo Protiv, ali njih navodno 76.79% izvan Moldavije je glasuje ZA. Tih stranih glasova je navodno bilo taman dovoljno kako bi ispalo da je malo više od 50% Moldovaca glasovalo za EU.

  Predsjednica je naravno za taj u stvarnosti referendumski poraz optužila pokvarenog Putina koji je kriv za baš sve. Po identičnom principu je potom održan drugi krug predsjedničkih izbora u Moldaviji. Predsjednica Maia Sandu je izgubila u Moldaviji, ali ju spašavaju navodni glasovi iz inostranstva pa osvaja drugi mandat. Normalno i za taj izborni debakl ona ponovno optužuje Putina…

  Sigurno se pitate zašto smo se sada sjetili Moldavije ? U pripremi parlamentanih izbora vlada je uspjela osuditi guvernerku provincije iz oporbenih redova na 7 godina robije. Složiti ćemo se da je guvernerka blago govoreći čudna osoba, ali…

  Kada god da okrenete, interpretirate tamošnje događaje od jedne stvari se ne može pobjeći. Moldavci koji žive u Moldaviji ne podržavaju niti EU niti vladu i to bi trebalo zvučiti zabrinjavajuće ako vjerujete u demokraciju. Problem ispadne da tamošnja vladajuća klika u nju ne vjeruje.