Krava muzara
Kako od 2021. pratimo godišnja ekološka okupljanja država imena COP red je da spomenemo i ovogodišnje u Brazilu. U osnovi većina ovih okupljanja se temelji na pogledima da je Zapad krava muzara.
COP 26 održan prije 4 godine u Velikoj Britaniji je realno govoreći bio neuspješan. Očekivanja ili preciznije države su na ovom okupljanju pritisnuli da potpišu sporazum o odustajanju od fosilnih goriva. Države u razvoju su to odbile učiniti navodeći da su se razvijeni razvili na jeftinim fosilnim gorivima pa to mogu i oni učiniti.
U skladu s tim države u razvoju su zatražile financijsku odštetu od Zapada što ovaj na COP 26 odbija, ali na COP 27 teoretski prihvaća. Nakon toga se povela rasprava o visini odštete koju bi Zapad trebao isplatiti siromašnima koja još traje.
Potom se 2023. u Ujedinjenim Arapskim Emiratima održava COP 28 kojeg obilježavaju opće svađe. One započinju nakon što domaćin izjavljuje da protivnici fosilnih goriva žele odvesti ljude da ponovno žive u špiljama.
To je bila početna svađa nakon koje izbija i druga po pitanju borbe protiv globalnog zagrijavanja. Dio država na čelu s Saudijskom Arabijom je predložio nastavak korištenja fosilnih goriva s industrijskim izvlačenjem stakleničkih plinova iz atmosfere. Taj prijedlog SAD i EU odbacuju jer „moramo prestati koristiti fosilna goriva”. Riječ više nije o zaustavljanju globalnih klimatskih promjena nego fundamentalističkoj poziciji protiv fosilnih goriva.
Sljedeći COP se 2024. održao u Azerbejdžanu i nad njime je visio povratak Trumpa u Bijelu kuću. Najzanimljiviji dio COP 29 postaje zahtjev Afrike o minimalnih 1 000 milijardi dolara godišnje zapadne financijske pomoći. Rekli smo zapadne pošto Afrika to ne traži niti od Saudijske Arabije niti od Kine nego samo Zapada i njegovih saveznika.
T ako smo polako došli do ovogodišnjeg COP30 koji s radom započinje u ponedjeljak 10.11.2025. Skup se događa u doba nakon istupanja SAD-a iz Pariškog klimatskog sporazuma i njegovog odbijanja sudjelovanja na COP. Službeno govoreći SAD će biti prisutan na COP 30 u Brazilu, ali predstavljat će ga niži nevažni birokrati bez ikakvih ovlasti.
Strateški cilj domaćina Brazila na ovom okupljanju nije u realnosti zaštita prirode nego dobivanje bespovratnog novca. Njegov strateški cilj je stvaranje internacionalnog fonda iz kojeg će se financirati tropske države da štite svoje tropske šume. Cilj je skupiti 125 milijardi dolara novca za Tropical Forest Forever Facility (TFFF) kojeg će koristiti i Brazil.
Riječ je o ideji koja se u određenom smislu raspala prije otvaranja COP 30. Ona se raspala pošto SAD de facto ne sudjeluje na ovom skupu pa neće financirati TFFF. Nakon toga se i Velika Britanija buni odbijajući financirati taj fond,a navodno u tom smjeru lobira i Njemačku.
Drugi problem skupa koji je svima unaprijed očit postaje dogovor o financiranju siromašnih država. Brazil bi trebao naći ključ za sporazum o 300 milijardi dolara tog godišnjeg financiranja. Pošto SAD u tome odbija surađivati praktički nemoguće bi trebalo postići ikakav dogovor.
Iz ta dva navedena primjera postaje očito da se na godišnjim ekološkim skupovima država Zapad promatra kao kravu muzaru. On treba financirati zaštiti tropskih šuma, on treba financirati nerazvijene, on treba…