Khalifa Haftar
Istočnom Libijom danas u realnosti vlada Khalifa Haftar koji je imao iznimno zanimljivi život. Sama činjenica da vođa jedne strane u građanskom ratu ima 82 godine bi nam trebala dignuti obrve.
Svoju vojnopolitičku karijeru Haftar koji je rođen 1943. započinje još u vojnoj školi kada upoznaje Gadafija. S njim 1969. vrši državni udar kojim se kralj obara s vlasti i formira Libija kojom Gadafi upravlja do zapadne invazije 2011 godine.
Haftar je potom jedna od zvjezda Gadafijevog režima sve do 1987 godine. To je doba rata Libije i Čad u kojemu Haftar neuspješno vodi libijske snage. Na kraju su Khalifu Haftara vojnici Čada zarobili nakon čega ga Gadafi jednostavno prekrižuje, zaboravlja na njega.
On zaboravlja na njega, a SAD uviđa svoju priliku pa mu Čad prepušta svog važnog zarobljenika. Haftara tada preuzima CIA s kojom on planira više neuspješnih zavjera protiv svog bivšeg vođe. Sve se na kraju mijenja kada 2011. prvo Velika Britanija i Francuska,a potom i SAD započinju invaziju Libije.
Nuspojava ove zapadne invazije su tri građanska rata koji i danas traju. Prvi je naravno onaj u Libiji između istočnog i zapadnog dijela države, drugi je onaj u Maliju, a treći u Nigeru.
Tijekom građanskog rata u Libiji Khalifa Haftar uspjeva preuzeti kontrolu nad njenim istočnim dijelom. Službena zapadna priča nam govori da je vođa istočne Libije prestao biti američki agent i postao ruski. Riječ je o neobičnoj priči koja neistinito pojednostavljuje stvari.
Time želimo reći da Haftara istovremeno podržavaju SAD, Rusija, Francuska, UAE, Saudijska Arabija i Egipat. Složiti ćete se da je on puno stvari, ali nikako ruski agent ?
Internacionalno priznatu vladu zapadne Libije u ovom građanskom ratu podržava prije svega Turska. U skladu s svojom politikom ona 2020. šalje tursku vojsku u Libiju kako bi sprečila Haftarovu pobjedu i tamošnji kraj građanskog rata. Nakon ulaska turske vojske u Libiju, Egipat je počeo pripreme za mobilizaciju protiv Turske u cilju podrške Haftaru. To rezultira zamrzavanjem stanja na terenu i gotovo pa trajnom podjelom Libije na dva dijela.
Europska unija je u toj cijeloj priči ostala zainteresirani promatrač kojeg prije svega muče ilegalne migracije preko Libije. Povodom toga je ona kontaktirala internacionalno priznatu vladu i Haftarovu nepriznatu s neobičnim rezultatom.
Riječ je o posjetu europske delegacije Bengaziju 10.07.2025. koji se u stvarnosti nije dogodio. Time želim reći da su europski komesar, talijanski, malteški i grčki ministri poslani kući bez sastanka. Razlog za to je bila njihova želja da razgovaraju, pregovaraju samo s Haftarom. Ovaj im je s druge strane poručio da Istočna Libija ima svoju vladu,a on je običan vojni zapovjednik koji odgovara vladi. Drugim riječima europska delegacije treba pregovarati s vladom Istočne Libije, a ne s njim.
Kako europska delegacija to nije htjela učiniti vratila se kući neobavljena posla. Na kraju će i sama Europska komisija priznati da je njena delegacija počinila greške, da je došlo do problema s protokolom.
Što će se dalje dogoditi s odnosima Europske unije i Istočne Libije je u određenom smislu nevažno. Istočna Libija kojom vlada Khalifa Haftar potpuno ovisi o Egiptu i nitko tu ne očekuje nikakve promjene.
Sve u svemu složiti ćete se da Khalifa Haftar ima zanimljiv život, zanimljivu političku karijeru koja još uvijek nije završila.