Bugarska je prihvaćena u eurozonu
Nakon Hrvatske sada i Bugarska ulazeći u eurozonu ukida vlastitu valutu transformirajući se u europsku pokrajinu. Bugarska je prihvaćena u eurozonu čiji član postaje 01.01.2026.
U skladu s europskim sporazumima sve članice Europske unije moraju ući u eurozone. S tim se slaže elita tih članica, ali ne i narod, ali tko njega pita… Preciznije bi bilo reći da su ga na početku pitali, ali su potom odustali jer im se nije svidio odgovor.
Time želimo reći da su Danci na referendumu održanom 28.09.2000., odbili ukidanje vlastite valute i ulazak u eurozonu. Potom su 2003. pitali Šveđane da li žele ukinuti vlastitu valutu i preuzeti euro,a oni odgovaraju NE. Nakon toga eurokrati „zabranjuju” postavljanje takvih pitanja građanima pošto oni „ne znaju što je dobro za njih”.
Držeći se te zabrane i znajući narodno raspoloženje politička elita je jasno najavila da neće biti referenduma o ulasku u eurozonu. Tako je premijer Plenković držeći se europskih uputstava 2017. govorio da se o euru odlučilo 2011. kod referenduma o ulasku u Europsku uniju. Kako ovdje nećemo govoriti o političkim manipulacijama po pitanju tog referenduma samo ćemo navesti da je 150 zastupnika Sabora 2021. glasovalo o ulasku u eurozonu. Riječ je o glasovanju koje više govori o političkoj eliti nego ičem drugom, ali riječ je o pravno gledajući legalnoj odluci.
Svi znamo i svi smo znali 2021. da bi Hrvatska i dalje imala kunu da se dopustio referendum, ali… Europska unija je tada inače prihvatila ulazak Hrvatske u eurozonu iako ona nije ispunjavala uvjete za ulazak. Uvjet koji nije ispunjavala je bio visina javnog duga koji tada iznosi 80% BDPa, a najviši dozvoljeni je bio 60% BDPa. Ako ćemo biti iskreni niti Belgija, niti Italija, niti Grčka niti Njemačka nisu ispunjavale taj uvjet pri ulaženju u eurozonu, ali… Nemojte sada maltetirati s pravnom državom, obvezama i slično. Ono što eurokrati smatraju ispravnim je ispravno i to je kraj priče.
Sada je Bugarska dobila zeleno svjetlo za ulazak u eurozonu, ali tamo je situacija kompliciranija nego što je bila u Hrvatskoj. Tamo ne postoji konsenzus političke elite o ulasku u eurozonu što stvara zanimljiviju situaciju od one u Hrvatskoj.
Bivši bugarski general, a sada predsjednik Rumen Radev se usprotivio ulasku Bugarske u eurozonu. Konkretno on se nije usprotivio ukidanju bugarske valute nego je zatražio da narod o tome odluči na referendumu. Nakon njegovog službenog zahtjeva za provođenje referenduma eurokrati i eurofili su počeli histerično vikati.
Počeli su vikati da predsjednik Radev ne govori u ime demokracije nego populistički kako bi stekao političke poene. Potom su dalje praktički parafrazirali Plenkovića navodeći da je pitanje eura, ukidanja nacionalne valute rješeno ulaskom u Europsku uniju. Njihov sljedeći argument postaje da je Ustavni sud Bugarske već 08.02.2024. presudio da nacionalna valuta mora biti ukinuta.
Odgovarajući na inicijativu predsjednika Ustavni sud ponovno 10.06.2025. zabranjuje referendum o ukidanju nacionalne valute, uvođenju eura. U međuvremenu je bila stigla i odluka Europske unije (04.06.2025.) o primanju Bugarske u eurozonu !?
Problem s tom odlukom Europske unije je da Bugarska kao i ranije Hrvatska ne ispunjava kriterije za ulazak u eurozonu. Ona ih ne ispunjava jer ima previsoku inflaciju pa ju vlada odlučuje lažirati. Početkom 2025. u Bugarskoj je došlo do većeg povećanja cijena pa vlada donosi odluku o radikalnom smanjenju cijena svojih usluga. Ona je smanjila cijenu bolničkog lječenja 82.8%, putovanja željeznicom i poštarina 9%,…
Na kraju je Europska komisija bila prisiljena intervenirati u toj raspravi navodeći da je svjesna „prevare”, ali da je ona nevažna. Da bi i bez nje Bugarska ispunila inflacioni kriterij za ulazak u eurozonu. Malo tko im u to vjeruje, ali oni imaju moć pa to postaje nevažno. Čisto za informaciju ćemo samo dodati da će po podacima Bugarske središnje banke godišnja inflacija iznositi 3.5 – 4.0% što je puno više od dopuštenog.
Sve u svemu Bugarska će izgleda ući u eurozonu bez obzira na protivljenje predsjednika, naroda i ekonomske kriterije. S druge strane Poljska, Mađarska, Slovačka i Švedska odbijaju uvođenje eura bez obzira na potpisane europske sporazume. Oni to odbijaju navodeći da im nacionalna valuta omogućava fleksibilnost i da njen gubitak predstavlja gubitak suverenosti.