James Watson

  Prije par dana je u 97 godini života preminuo James Watson. Njega se sjećamo zbog otkrića DNK za što 1962 godine dobiva Nobelovu nagradu. U današnje postmodernističko vrijeme na njega će sada biti bačena hrpa …. kao i ranije na oca društvene biologije.

  James Watson se 06.04.1928. radio u običnoj američkoj obitelji pa je stoga pohađao javnu osnovnu školu. Njegova inteligencija i upornost su bili brzo uočeni pa kada ima 15 godina dobiva stipendiju Fakulteta u Chicagu,a 1947. po završetku njega dobiva stipendiju za daljnju edukaciju.

  Ta daljnja edukacija se vršila na Indiana University gdje pada pod utjecaj znanstvenika koji su pokušavali naći DNK. Osim inteligencije i znanja potrebno je imati sreću,a njemu se posrećilo kada počinje raditi u znanstvenoj instituciju koja ima najmodernije nužne instrumente (Cavendish x-ray).

  Zahvaljujući njima u ožujku 1953. James Watson zajedno s Francis Crick i Maurice Wilkinsom otkriva DNK strukturu. Zbog tog zajedničkog otkrića njih svo troje 1962. dobivaju Nobelovu nagradu.

  Praktički odmah po otkrivanju DNK Watson postaje mladi znanstvenik kojeg svi žele pa 1956. izabire znanstvani rad na Harvardu. Kasnije on još radi na Human Genome Project, Cold Spring Harbor Laboratory i slično.

  Danas kada se sjećamo ovog znanstvenika, genetičara trebamo navesti i da se u 21 stoljeću našao na crnom spisku. On se na njemu našao jer je u postmodernističkim društvima ostao tvrdo na pozicijama da različite rase ljudi imaju različitu inteligenciju. Zbog toga ga se danas Zapad ujedno sjeća kao rasistu, da ne kažemo nacistu.

  Kao primjer Watsonovih pozicija o inteligenciji navesti ćemo njegov govor iz 2007:

„Ne postoji razlog za očekivati da su intelektualne sposobnosti geografski odvojenih ljudi isto evoluirale. Naša želja da damo jednake moći razmišljanja kao nekakvo universalno nasljeđe čovječanstva to neće učiniti realnošću”.

  Bez obzira na gubitak radnog mjesta i druga kažnjavanja James Watson je ostao na svojim pozicijama. Zbog toga je bio prisiljen prodati svoju nobelovu medalju, ali od te znanstvene pozicije nije odustao do kraja života.

  Znanstveno govoreći James Watson je bio u pravu, dok zapadni režimi govore da je u krivu. Kako znamo da je u pravu ? Znamo jer ga de facto znanstvenici dijele tu istu poziciju, ali se ne usude javno govoriti.

  Na okupljanju International Society for Intelligence Research (ISIR) 2013. znanstvenike su pitali da li genetičke razlike utječu na razlike u inteligenciji bijelaca i crnaca. 95% znanstvenika je odbila odgovoriti na pitanje,a od onih koji su se ođusudili odgovoriti njih 83% je reklo DA.

  Svi upućeni u tematiku znaju da je za razliku odgovorna ne boja kože nego nasljeđeni ili nenasljeđeni geni Neandertalaca. Kako populacija subSaharske Afrike nije naslijedila te gene evolucijski rezultat se malo razlikuje od euroazijskog.

  To je ono o čemu je otkrivač DNK govorio i zbog čega je bio u 21 stoljeću brutalno kažnjen. Dok se režimski mediji sjećaju Jamesa Watsona kao otkrivača DNK i rasistu mi ga se sjećamo kao otkrivača DNK i žrtvu režima čiju apsolutnu dogmu predstavlja da nema razlike među ljudima.