Demografska transformacija EU
Europska komisija je prošli mjesec izašla s izvještajem punog imena Demografska transformacija EU: razumjevanje promjene i adaptacija posljedica.
Riječ je o izvještaju napisanom na 64 stranice što znači da u njemu ima više nego dovoljno zanimljivih matirjala. Ipak prije nego što pređemo na njega red je vratiti se na osnove, red je pogledati činjenične stanje europske demografije.
Kao primjer ćemo uzeti 2023. kada je u svakom smislu te riječi završila korona pandemija. Te godine je na području Europske unije preminulo 1 173 700 ljudi više nego što se rodilo. Istovremeno je u Europsku uniji neto ušlo 2 821 100 migranata. To znači da se broj stanovnika povećao s 447.6 na 449.2 milijuna.
Izvještaj Europske komisije nam potom govori da je broj stanovnika Europske unije 01.01.2025. iznosio 450.6 milijuna.. Osim toga u uvodu izvještaja se govori da Europljani sve duže žive što predstavlja uspjeh, ali državama stvara i izazove. Ti izazovi koji se trebaju rješiti su fiskalni, kompetitivnog ekonomije i posljedica za mlaade generacije. Osim Europe starenje društva predstavlja izazov prije svega za Latinsku Ameriku i Aziju.
Boreći se s tim demografskim izazovima Europska unija donosi više svojih ciljanih rješenja. Tijekom 2026. ona donosi strategije za međugeneracijsku solidarnost, strategiju protiv siromaštva, a krajem 2025. plan za jeftine domove.
Počevši od 2012. Europska unija je svake godine imala više umrlih nego rođenih. Bez obzira na to broj stanovnika se povećavao jer je više migranata dolazilo nego što je ljudi napuštalo EU. Po demografskim projekcijama broj stanovnika će nastaviti rasti sve do 2029. nakon čega započinje pad.
Prosječni stanovnik je 01.01. 2025. imao 44.9 godina. Najmlađa europska država je tada bila Irska s prosjekom od 39.6 godina, a najstarija Italija s 49.1. Red je navesti i Hrvatsku koja je po prosječnoj starosti 6 u Europskoj uniji. Ljudi koji imaju 80 i više godina trenutačno čine 6% stanovnika Europe,a taj postotak će dalje rasti.
Broj rođenih u Europskoj uniji je tijekom devedestih bio oko 4.5 milijuna godišnje. Potom dolazi između 2005. i 2008. porast na 4.7 milijuna i potom kolaps nakon izbijanja svjetske i eurokrize. Prvo je bio kolaps na 4.1 milijuna rođenih, a nakon korona pandemije na samo oko 3.6 milijuna.
Ako demografske podatke gledamo po stopi fertiliteta otkrivamo i jedno lijep iznenađenje. Najviše stopu fertiliteta u EU imaju u Bugarskoj, a potom dolaze Francuska, Slovenija, Danska, Irska i Hrvatska.
Kada govorimo o migracijama demografski izvještaj Europske komisije nam govori da se svake godine nakon pandemije prima više do 4 milijuna migranata (bruto). Tako ih je 2022. primljeno oko 5.3 milijuna (početak ruske agresije na Ukrajinu), 2023. „samo” 4.4 milijuna, a 2024. njih 4.2 milijuna.
U strogo demografskom smislu neke države su prestale biti nacionalne države autohtonog stanovništva. Prvi na tom mjestu je Luksemburg čijih gdje osobe rođene u stranoj državi čine više od 50% stanovnika. Potom imamo Maltu gdje čine više od 30%, a potom tucet država gdje čine 20+%. To su Cipar, Irska, Austrija, Švedska, Njemačka i Belgija.
Jedna od zanimljivosti izvještaja predstavlja skakutanje između njegovih različitih dijelova. To nam izgleda kao da se ciljano muti voda, ali nije jasno prema kome jer oni koji čitaju ovakve stvari prate što se u njima govori.
Time želimo reći da se nakon različitih tematika izvještaj vraća na nužnost migracija. Na 32 stranici se tako govori o ekonomskim posljedicama demografske tranzicije. Tu se govori da ćemo s sadašnjim primanjima migranata godišnje gubiti 1.2 milijuna radnika (15-64 godina). Potom se govori ako ne primamo migrante da ćemo godišnje gubiti 2.4 milijuna radnika. Govorimo o muljanju jer se na 23 stranici govori da Europa godišnje prima 4.2 milijuna migranata !? Znači po zaključku Europske komisije jer ovo je njen izvještaj manje od 30% migranata koji dođe rade ?
Recimo da smo cinični jer to jesmo pa pogledajmo to drugačije. Neto broj primljenih migranata godišnje iznosi 2.7 – 2.8 milijuna. To onda znači da samo negdje 43% pristiglih migranata radi. Nekako nam se ne čini da će taj broj spasiti Europske ekonomiju ?
Ovo je bila skraćena verzija izvještaja Demografska transformacija Europe: razumjevanje promjene i adaptacija posljedica. Ako želite čitati izvještaj gdje vam se na prvim stranicama smješi Dubravka Šuica možete ga pogledati ovdje.