Zamrznuta ruska imovina
Trenutačna najveća diplomatska aktivnost Europske unije se vodi po pitanju ruske imovine. Europska komisija praktički inistira da se zamrznuta ruska imovina ustupi Ukrajini.
Riječ je u stvarnosti o diplomatskoj borbi između Europske komisije na jednoj i članica na drugoj strani. Prije 2 mjeseca se vršio pritisak na Belgiju da nacionalizira ruski novac na svom teritoriju što on odbija. Tehnički Belgija to nije odbila nego zahtjeva da sve članice garantiraju u slučaju potrebe povrat novca Moskvi i da sve nacionaliziraju rusku imovinu. Druge članice su odbile te zahtjeve pa ruska zamrznuta imovina nije nacionalizirana.
Tijekom vatrenih rasprava o ovom novcu u javnost je izašao cijeli tucet potencijalno problematičnih podataka. Najvažniji je onaj da Ukrajina godišnje treba oko 70 milijardi eura za vođenje obrambenog rata. Nuspojava tog podatka ispadne da će ona izgubiti rat ako godišnje od Zapada ne dobije tih 70 milijardi.
Odluka Europske komisije je da Ukrajina ne smije izgubiti rat i stoga ona zajedno s drugima mora naći novac. U te druge prije svega spada Japan koji je zamrznuo 30 milijardi dolara ruske imovine. Europsko nagovaranje Japana da nacionalizira taj novac je 08.12.2025. dobilo odbijenicu od tamošnjeg ministra financija. Samo dan kasnije zamjenik ministra financija govori „mi nismo odbili zahtjev EU”, ali tko mu vjeruje ?
Glavni problem za eurokrate je što SAD aktivno lobira članice EU i druge države da ne nacionaliziraju rusku imovinu. Američka službena pozicija je da će se tim novcem samo produžiti rat i patnje Ukrajinaca. Odgovarajući na taj pritisak Europska komisija i Njemačka vlada govore da je ruski novac u Europi, europski novac koji mora teći u Ukrajinu. Drugim riječima to se ne tiče SAD-a.
Dok tako Njemačka aktivno navija, Francuska joj se aktivno protivi. Konkretno predsjednik Macron uopće odbija razgovarati o 18 milijardi ruskih eura zapljenjenih u Francuskoj.
Nakon što smo naveli pozicije Francuske, Japana, Njemačke i Belgije riječ je sada preći na onu Europske unije. Ona navodi da nacionalizacija ruske imovine u sebi ne nosi nikakve rizike za EU i njene članice. Po njenoj logici nema nikakvih rizika jer će Rusija izgubiti rat u Ukrajini !? Ok, eurokrati ne govore baš to nego da će Rusija biti prisiljena isplatiti ratnu odštetu Ukrajini. Visina te odštete će biti minimalno visina njene nacionalizirane imovine u Europskoj uniji !!
Posljednji put kada sam čitao povjesne mirovne sporazume sam skužio da samo strana koja gubi rat plaća ratnu odštetu. Toga su svi realisti svjesni pa malo tko vjeruje u priče eurokrata o nepostojanju razloga za povrat novca Rusiji. U to vjeruju samo Baltičke države, Poljska, Finska, Švedska, Irska i Njemačka.
Vatreno protiv su Belgija, Francuska, Mađarska, Slovačka dok se ostali drže puno tiše. Kako bi se pokušao naći novac za Ukrajinu i istovremeno spriječiti nacionalizacija ruskog novca Belgija je predložila kredit. Riječ bi bila o kreditu teškom 45 milijardi eura koji bi bio isplaćen iz europskog proračuna. Njemačka je tu ideju automatski odbila pa sada svi napeto čekamo sastanak Vijeća Europske unije/predsjedništva.
Riječ je o sastanku koji će početi za točno 7 dana.