Etiopska brana
Nakon gradnje duge 14 godina 9 rujna 2025.je svečano otvorena velika etiopska brana na Nilu. To je brana koja bi trebala elektrificirati Etiopiju, ali ujedno i objekt oko kojeg može početi veliki afrički rat.
Priča o toj brani započinje još 08.11.1959. kada Egipat i Sudan potpisuju sporazum o rijeci Nil. Tim sporazumom se regulira da Egipat ima pravo koristiti 87% vode rijeke, dok Sudan 13%. To ujedno govori da Etiopija u kojoj izvire plavi Nil nema nikakvo pravo koristiti njegovu vodu.
Bez obzira na to Etiopija 02.04.2011. počinje graditi svoju 145 metara visoku, a 1780 metara dugu branu na plavom Nilu. Egipat se toj gradnji od početka oštro protivi jer zbog demografske eksplozije i širenja poljoprivrede na pustinjsko područje ima problema s vodom. Kao primjer te za njega kritične situacije s vodom ćemo samo navesti da je zabranio uzgoj riže !?
Budimo iskreni pa priznajmo da brana za hidroelektranu sama po sebi nije problem. Ona nije problem jer bi ta voda i tako i tako završila u Egiptu. Ona je problem jer je implikacija akumulacijskog jezera da će njega voda biti korištena za poljoprivredu u Etiopiji,a ne Egiptu !?
Zbog tog otvorenog protivljenja Kaira, Adis Abeba vrlo vjerojatno 2011. započinje s gradnjom kada Egipat potresa revolucija. Završetak gradnje se slično događa u doba kada se u drugoj državi koja se protivi gradnji, Sudanu vodi građanski rat.
Riječ je o diplomatski odlično odigranoj igri, ali ona nije završena jer Egipat, jer svi Egipćani prosvjeduju. Egipćani navode da će se u akumulacijskom jezeru etiopske brane nalaziti više vode nego najvećoj svjetskoj, kineskoj brani Three Gorges Dam. To je po njima voda koja neće završiti u Egiptu kojemu je Nil jedini izvor vode.
Etiopljani s druge strane opravdano slave jer su izgradili jednu od najvećih brana na svijetu. Ona je danas njihov ponos koji je puno važnija od razlike među narodima koji žive na području Etiopije.
Na svečano otvaranje brane su stigli osim premijera Etiopije, predsjednici Kenije i nevažnog Džibutija. Njihovo savezništvo Adis Abeba kupuje dogovorima o izvozu njima nužne električne energije dok Egipat i dalje bjesni.
Što će se dalje događati je teško pogoditi,a jedino sigurno je da gotovo sve ovisi o Etiopiji. U slučaju ako ona bude koristila branu samo za proizvodnju električne energije Sudan i Egipat neće oružano reagirati. Ako se voda bude koristila i za velika navodnjavanja Kairo će biti stjeran u kut pa će morati reagirati.
Ako želite drugačije on će u tom slučaju ili vojno reagirati da zaštiti pritok vode ili postati pustinja. Treća opcija za njega ne postoji s tim da ne smijemo zaboraviti kako bi Europska unija i SAD podržali Egipat u ovom ratu. Oni bi ga podržali ako zbog ničega drugoga onda da se 110 milijuna Egipćana zbog nedostatka vode ne migrira u Europu.
Iz tog razloga Europa i saveznici su još prošle godine spasili Egipat od bankrota. Oni su ga spasili s 22 milijardi dolara kredita i najavom investiranja dodatnih desetaka milijardi.
Pitanje svih pitanja je da li će biti mudrosti da ne izbije veliki afrički rat ? Mi se nadamo da će je biti.