Vladavina zakona

Počevši od ove godine Europska komisija vrši analize i piše izvještaje, “prijedloge” po pitanju vladavine prava u svojim članicama. Ova novostvorena procedura koja stavlja pod kontrolu Europske komisije još jedan od državnih organa njenih članica simbolizira ujedno njenu daljnju centralizaciju. Bez obzira na to moramo priznati da je ovaj EU izvještaj o vladavini zakona u Hrvatskoj koristan pošto se u njemu potvrđuje puno toga što su naši sugrađani navodili u svojim javnim nastupima.

Prvo što upada u oči je da Hrvati najmanje od svih drugih građana Europske unije vjeruju u neovisnost svog pravosuđa. Samo 24 % naših sugrađana smatra da je neovisnost našeg pravosuđa dobra ili vrlo dobra. Svi oni koji misle da su ovi postotci loši nisu vidjeli mišljenje naših pravnih subjekata o tom pitanju. Njih samo 16 % vjeruje da je pravosuđe neovisno i po ovom razmišljanju nismo posljednji nego pretposljednji u Europskoj uniji.

Građani Hrvatske imaju tako negativno mišljenje o neovisnosti pravosuđa jer smatraju da je ono podložno pritiscima vlade i političara. S druge strane pravni subjekti smatraju da je naše pravosuđe podložno prvo pritiscima specifičnih interestnih grupa, a potom i političara.

Govoreći dalje o našem sudstvu Europska komisija konstatira da je dužina trajanja naših sudskih procesa jedna od najvećih u Uniji. Prosječna duljina parničnih građanskih predmeta bila je oko 855 dana, a trgovačkih oko 735 dana. Kada govorimo o ovršnim postupcima stanje je još gore pošto dužina njihovih postupaka pred općinskim i trgovačkim sudovima je neprestano raslo pa je dosegla 797 dana. Tijekom 2019 godine broj nerješenih slučajeva se povećao pošto je dan prioritet 10 i više godina starim slučajevima. Zbog toga se prosječna duljina prvostupanjskih postupaka pred općinskim sudovima povećala se na 678 dana, a pred županijskima na 930 dana.

Kada s pitanja pravosuđa pređemo na ono korupcije biti ćemo šokirani otkrićem da po mišljenju Transparency International mi nismo najkorumpiranija članica Unije nego se nalazimo na 18 od 27 mjesta. Ako se maknemo s tog indexa korupcije i pogledamo europska ispitivanja javnog mijenja otkriti ćemo da 71 % europskih građana smatra kako je korupcija raširena u njihovim državama. U Hrvatskoj taj postotak iznosi 97 % dok istovremeno 91 % naših pravnih subjekata smatra da je korupcija kod nas iznimno raširena.

Nakon što smo u ovom izvještaju napustili dijelove oko kojih postoji konsenzus u našem društvu dolazimo do problematičnijih pitanja koje će se koristiti u političkim pritiscima na države članice. Prvo od tih problematičnijih djelova je onaj o slobodi medija koja za nas po mišljenju eurokrata nije problematična, ali će biti za neke druge članice. Izvještaj navodi kako po slobodi medija Hrvatska napreduje i da na jesen 2020 trebamo uskladiti naše zakonodavstvo s novom europskom direktivom o tom pitanju. Naš najveći problem po slobodi medija za nas predstavlja 1000 tužbi protiv novinara koje su predane sudovima samo tijekom 2019 godine. Vijeće Europe je povodom toga već osudilo Hrvatsku, ali bez obzira na to ništa se kod nas nije promjenilo.

Posljednji problem zbog kojega smo osuđeni od strane Europske unije je pitanje donošenja zakona po hitnom postupku. Milanovićeva vlada je 82 % svih zakona 2014 bila donijela po hitnom postupku što se smanjilo na 28 % u doba Oreškovićeva vlade nakon čega je prvo Plenkovićeva vlada 2019 godine donijela 56 % zakona na ovaj nepoželjan način.