Unutareuropske migracije
Bijeg stanovništva iz siromašnih istočnoeuropskih članica u bogatije zapadnoeuropske predstavlja osnovni problem Istočne Europe. Te unutareuropske migracije u pravom smislu te riječi potkopavaju istočne članice Europske unije.
Slaveći ulazak u eurozonu ovaj mjesec smo govorili kako Hrvatska ima gotovo identične rezerve u stranim valutama i javni dug. Potom smo pokazali da je naš državni proračun iznimno oštećen ulaskom u Europsku uniju, a danas ćemo se baviti demografsko-financijskom štetom.
U listopadu 2021 Državni zavod za statistiku je izašao s procjenom da je Hrvatska u deset godina izgubila 237 tisuća stanovnika. Mi smo tu analizu odmah napali tvrdeći da su njeni zaključci netočni i bili smo u pravu. Ta analiza nam je u stvarnosti poslužila samo da otkrijemo kvalitetu diplomiranih stručnjaka koji tamo rade.
Po službenim podacima popisa stanovništva je 3 mjeseca potom ispalo da smo izgubili oko 400 tisuća stanovnika. Drugim riječima Državni zavod za statistiku je bio pogriješio za gotovo 60 %.
Nakon što smo to konstatirali vrijeme je da prestanemo ismijavat Državni zavod za statistiku jer tamošnja situacija nije smješna. Od tih 400 tisuća stanovnika koje je Hrvatska izgubila njih oko 150 tisuća smo izgubili na razlici između rođenih i preminulih dok se oko 250 tisuća iselilo.
Ti podaci su možda čak i točni, ali zbog ograničenosti vremenom to ne možemo s sigurnošću tvrditi. Povodom nje ćemo samo ovdje navesti službene podatke Njemačke koji govore da se tamo između 01.01.2013 i 01.01.2016 broj državljana Hrvatske povećao za 74 620. Taj njemački podatak se gotovo savršeno uklapa u onaj o popisu stanovništva Hrvatske.
Nakon što smo to utvrdili vrijeme je da pređemo na naš edukacijski sistem. Trenutačno se u Hrvatskoj školuje 454 tisuće učenika osnovnih i srednjih škola,a njima još trebamo dodati i 157 tisuća studenata. Tom broju trebamo dodati i proračun ministarstva znanosti i obrazovanja koji iznosi 23 milijarde kuna.
Kada taj iznos podjelimo po učeniku, studentu dobivamo da školovanje svakog od njih financiramo s 38 tisuća kuna. Znamo da će mnogi reći da pretjerano pojednostavljujemo, ali to ne mijenja konačni izračun. Iz tih brojeva mi na kraju dolazi do izračuna da Hrvatsku 14 godina školovanja košta 532 tisuća kuna ili oko 70 tisuća eura.
Tih 532 tisuća kuna predstavlja financijsku štetu koju Hrvatsku trpi i za koju je Njemačka u plusu po svakom Hrvatu koji se tamo doselio. Ukupno između 01.01.2013 i 01.01.2016 Hrvatska je izgubila, a Njemačka zaradila 39 697 840 000. To ispadne gotovo 40 milijardi kuna dok ukupni gubitak po osnovi popis stanovništva iznosi 133 milijarde kuna !?
To je financijska šteta koju Hrvatska trpi, a slično je i drugim istočnoeuropskim državama, dok su gospodarska i demografska šteta puno veće. O zdravstvenim štetama jednostavno nema smisla govoriti pošto o njim i ptice na grani pričaju. Puno više se priča o gospodarskim štetama koje isto nitko ne dovodi u pitanje.
Ukratko svi su svjesni toga da apsolutna sloboda kretanja radnika u Europskoj uniji apsolutno potkopava istočneeuropske države. Zbog toga su se unutar europskih institucija vodile rasprave o ograničavanju slobode kretanja radnika koja bi se vezala s BDP-om, ali ništa se nije dogodilo. Jednostavno zapadnoeuropske države profitiraju od ove politike pa se protive svakoj promjeni.
Sve u svemu financijski gubitak možemo izračunati. Gospodarski se vjerojatno isto nekako može izračunati, ali demografski je jednostavno neprocjenjiv.