Ukrajinsko zlato

  Ukrajina je danas država koja se ne nalazi niti u ratu niti u miru dok je istovremeno njena ekonomija u ruševinama. To nisu jedine ruševine u kojima se ona nalazi pošto se tamo nalaze i ruševine Sovjetskog saveza za koje je već desetljećima zainteresirana Kina.

  Danas kada promatramo Kinu mi vidimo svjetsku velesilu što predstavlja potpunu i neupitnu istinu, ali mi istovremeno zaboravljamo da je riječ o državi koja je prije samo 40 godina bila potpuno zaostala. Kineski razvoj je bio stvarno nevjerojatan i na tome se može samo čestitati tamošnjim liderima. Bez obzira na to mi ne smijemo nikada zaboraviti da je taj razvoj radi svoje brzine u određenim tehnološkim segmentima bio i neuravnotežen.

  Te svoje neravnoteže je danas bogata Kina pokušavala riješiti novcem, riješiti kupovinama. Neke od tih kupovina su se provodila u tami dok su druge provedene javno. Najpoznatija od tih javnih akcija je neupitno bila kupovina nedovršenog sovjetskog nosača aviona Varyag. Kina koja nikada nije gradila nosače aviona je tražila ogledni primjerak pa ga je na kraju našla u Ukrajinskom gradu Mykolajiv.

  Poslije 6 godina čekanja i pregovaranja Kina je kupila od Ukrajine Varyaga i potom ga oteglila u Kinu navodeći da će ga pretvoriti u kasino. Nitko u sigurnosnim službama u tako nešto nije vjerovao pa na kraju krajeva nitko nije bio iznenađen kada je Kina dovršila Varyaga dala mu ime Liaoning i transformirala ga u svog prvog nosača aviona. Koristeći znanje stečeno s sovjetskim nosačem Varyag Kina će brzo početi raditi vlastiti nosač aviona imena Shandong koji biva dovršen 2019 godine.

  U određenom smislu puno važniji tehnološki problem Kini predstavlja izgradnja motora za avione. O kvaliteti avionskih motora koje Kina proizvodi dovoljno je reći da su prošle godine kupili 463 ruska avionska motora za svoje avione.

  Kako isto kao i u slučaju nosača aviona Rusija je odbija dati Kini pružiti tehnološku pomoć ova se okrenula Ukrajini gdje se nalaze ostaci ostataka sovjetske tehnologije. Prioritetni strateški cilj Kine po ovom pitanju postaje kupovina ukrajinske kompanije Motor Sich koja je do sada proizvela 29 tisuća avionskih motora.

  Još 2009 godine je Kina prvi put izrazila želju za kupovinom kompanije Motor Sich dok se danas otvoreno ratuje za nju. 2016 godine kineski tajkuni su kupili 56 % dionica ove kompanije, dok su ih krajem 2020 godine imali sveukupno 75 % u svom vlasništvu. Gledajući udio u vlasništvu Kina s ovom korporacijom iz Ukrajine može raditi što želi, ali se onda u sve to uplela vlada. Na tu kupovinu ukrajinska vlada je odgovorila blokadom upravljačkih prava,a Kina na tu odluku tužbom teškom 3.5 milijardi dolara koju među ostalima predvodi odvjetnički ured muža nove potpredsjednice SAD-a Kamale Harris. Tu tužbu i ostale kineske akcije je među ostalima podržao Oleksandr Yaroslavsky, najbogatiji Ukrajinac koji će zbog svih akcije koje je poduzeo za Kinu po ovom pitanju biti pozvan na razgovor u policiji pod optužbom za veleizdaju.

  To je ujedno postao prvi jasan signal koliko je vlada Ukrajine odlučna da ne prepusti vlasništvo nad kompanijom Kini pa nitko nije bio iznenađen kada 29.01. 2021 ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenskij donosi ukaz kojim se zabranjuje promjena vlasništva kompanije Motor Sich. Što će se dalje događati u ovom “ratu” za Motor Sich nitko ne zna. Ukrajina u svojim potezima ima podršku Europske unije, Rusije i navodno SAD-a. Govorimo ovdje navodno zbog muža potpredsjednice Kamale Harris koji je po ovom pitanju radio za Kinu pa stoga ne znamo stvarnu poziciju Bidenove administracije.