Ukrajinska pšenica
Crnomorski sporazum o žitu je tematika zapadnih medija od početka ruske invazije Ukrajine. Tim sporazumom je Ukrajinska pšenica bila prodavana u svijetu sve do trenutka njegovog otkazivanja od strane Rusije.
Kada gledamo unatrag sve na biva potpuno jasno za razliku od toga kada gledamo unaprijed. Time želimo reći da smo u siječnju 2022 godine s čudom i zabrinutosti komentirali da je Kina skupila enormne strateške zalihe hrane. Na kraju 2021 godine ona je imala tolike strateške zalihe hrane da biva u stanju hraniti svoje stanovništvo 18 mjeseci.
Protivnici Kine će reći da je nju Rusija daleko unaprijed obavjestila o svojoj invaziji Ukrajine pa se ova pripremila. Tko zna možda je to istina, a možda i nije, ali to je sada nevažno.
Ono što biva važno su cijene pšenice ili preciznije manipulacije cijenama pšenice 2022 i 2023 godine. Odmah nakon ruske invazije Ukrajine cijena pšenice je skočila s oko 235 eura za tonu na 450 eura. Do listopada se cijena smanjila na 350 eura za tonu pšenice, a početkom 2023 se vratila na 235 eura za tonu.
Mnogi su prihvatili da je razlog za to povećanje cijena bila ruska invazija Ukrajine koja dovodi do nestašice pšenice, ali to je netočno. To je netočno pošto je svjetska proizvodnja pšenice bila veća od potražnje čak i kada iz izračuna „izbacimo” Ukrajinu.
Razlog za te cijene biva svjetski monopol tržišta pšenice koji su stvorile ABCD korporacije. Konkretno 4 korporacije imena Archer, Bunge, Cargill i Dreyfus zajedno kontroliraju između 70 i 90 % tržišta pšenice. To ujedno znači da one govore svijetu kada se pojavljuje nestašica pšenice, a kada je nema.
Toj njihovoj manipulaciji cijene pšenice su se dodale i klasične financijske špekulacije. Deset fondova koje se uključilo u špekulacije s cijenama pšenice je praktički odmah nakon početka ruske invazije zaradilo gotovo 2 milijarde eura na svojim špekulacijama.
Te špekulacije, manipulacije cijenama pšenice se inače jako lijepo vide i iz američke perspektive. SAD je jedan od najvećih svjetskih proizvođača pšenice tako da su njegove cijene važne za cijeli svijet. Stoga ispadne važno za svih da su špekulanti dignuli cijeni američke pšenice za 100 % između rujna 2019 i svibnja 2021 godine. Nakon toga je došlo do manjeg pada samo da bi u lipnju 2022 godine ona bila oko 15 % veća od svibnja 2021.
Taj podatak ukazuje na klasični primjer manipulacije cijena pšenice koje su potpuno nevezane s ruskom invazijom Ukrajine. Zbog toga je rusko otkazivanje crnomorskog sporazuma o žitu nevažno.
Ako pitate zapadne režime zbog tog ruskog otkazivanja će gladovati siromašne države. Prije svega će zbog tog ruskog bezobrazluka gladovati Afrika i Bliski istok kojima Zapad toliko želi pomoći.
On tim siromašnim državama pomaže toliko da im po podacima Ujedinjenih naroda nije poslao gotovo ništa ukrajinskog žita. Ukratko po službenim podacima zahvaljujući crnomorskom sporazumu Ukrajina je bila izvezla 32.9 milijuna metričkih tona žita. Od navedene cifre 64 % pšenice je završilo u Kini, Španjolskoj, Turskoj, Italiji i Nizozemskoj.
Nakon njih dolaze Egipat i Bangladeš koji su uvezli oko 2.6 milijuna metričkih tona žita. Sve ekstemno siromašne države su zajedno dobile oko 670 tisuća metričkih tona žita. Kada govorimo sve ciljamo na Jemen, Etiopiju i Afganista pošto su to jedine siromašne države koje su „dobile” više od 100 tisuća metričkih tona žita.
Sve u svemu priča o Ukrajinskom žitu i crnomorskom sporazumu je prije i poslije svega samo PR. Nužno je ovdje ujedno navesti da je to PR iz kojeg će profit ponovno izvući svjetski monopolisti u trgovini pšenice kao i financijski špekulanti.
Ukrajinsko žito i ruska invazija s tim nisu imali nikakve veze 2022 godine, a neće je imati niti sada.