Trgovina je odgovor

  WTO, MMF, Svjetska banka i Europska unija vole govoriti trgovina je odgovor za sve. Kao dokaz toga oni vole navoditi da je trgovina digla 1.3 milijarde ljudi iz siromaštva u posljednjih 30 godina.

  Riječ je o podatku kojeg je citirala predsjednica MMF-a Kristalina Georgieva u svom razgovoru za Der Spiegel. Riječ je o neupitno istinitom podatku kojeg vole citirati i drugi globalisti. Potom dolaze stvari koje globalisti ne vole da im se spominju.

  Za početak riječ je o 7 godina starom podatku pošto je još 2015 godine Svjetska banka izašla s njim. Da li to znači da svjetska trgovina više ne diže ljude iz siromaštva ? Složiti ćete se da je riječ o dobrom pitanju ?

  Potom nam je red upitati se koje su to konkretne države trgovinom digle stanovništvo iz siromaštva ? Prva na tom popisu biva Kina koja je 800 milijuna svojih stanovnika digla iz siromaštva u posljednjih 40 godina.

  Bez obzira na sve što ste čuli i kineske službene poruke Kina nije zagovornik globalizacije i slobodne trgovine. Kina je država koja globalizaciju koristi za izvoz svojih proizvoda i modernizaciju, ali ona istovremeno ograničava uvoz.

  Kineska državna politika je protekcionistička i zahvaljujući njoj, a ne slobodnoj trgovini ona je digla stanovnike iz siromaštva. Tu politiku Kina vodi od prvog dana ili preciznije od 2001 kada je ušla u WTO i nema ju namjeru promjeniti. To nisu naše riječi nego ovogodišnje optužbe SAD-a upućene Kini !?

  Druga država po broju stanovnika izvučenih iz siromaštva je Indija. Riječ je o velesili u nastajanju koja je između 1990 i 2019 gotovo udeseterostručila gospodarstvo. Ona je u tom razdoblju iz siromaštva izvukla 271 milijun građana.

  Indija je jedna od država koje imaju najviše carine, uvozne takse u svijetu. Čak i uspješne svjetske korporacije s svojim poslovnicama u Indiji imaju probleme u poslovanju. Jedan od primjera toga nam je Amazon koji posluje u Indiji iako se njegovog vlasnika naziva ekonomskim teroristom i neprijateljem.

  Indija je stoga kao i Kina još jedna država koja koristi svjetsku trgovinu za izvoz svojih proizvoda dok istovremeno štiti vlastitu proizvodnju. Na te dvije protekcionistički nastrojene države zajedno otpada 82 % ljudi koji su izašli iz siromaštva u cijelom svijetu.

  Tim državama možemo dodati i Vijetnam koji je iz siromaštva izvukao 40 milijuna stanovnika. Riječ je o državi koja na neke proizvode ima uvoznu carinu od 135 %,a uvoz drugih potpuno zabranjuje.

  Posljednjih godina na sličan način se pokušava i Nigerija izvući iz siromaštva. Tamošnja elita zna da Nigerija može izgraditi svoju industriju samo ako ju zaštiti od uvoza pa stoga vodi protecionističku politiku.

  Oni koji tvrde da je trgovina odgovor, da je globalizacija izvukla iz siromaštva 1 300 milijuna ljudi pa baš i ne govore potpunu istinu. Sve države koje su uspjele izvući stanovnike iz siromaštva su tako nešto učinile poticanjem izvoza i ograničavanjem uvoza.

  Pošteni zagovornici globalizacija i otvorenih granica priznaju da su te politike štetne za građane Zapada, ali istovremeno tvrde da su korisne za ostatak svijeta. U skladu s tim oni tvrde tko šljivi zapadnjake koji malo pate, ako puno veća masa ljudi napreduje. Oni u tome namjerno ignoriraju da napreduju samo države koje štite svoju proizvodnju, a ne one koje vode slobodnu trgovinu.