Svjetske financije

  Bilo bi puno preciznije da govorimo zapadne financije, ali na kraju to i nema neke veze. U slučaju zapadnih pogrešnih financijskih odluka i svjetske financije će se naći u problemima.

   Zapadne, a to znači ujedno i svjetske financije se nalaze u banani. Za izaći iz ove situacije treba donijeti odluke koje idu u stilu „proklet bio ako ih doneseš i proklet bio ako ih ne doneseš”.

  Prvi problem svjetskih financija i ekonomije predstavlja visina sveukupnog duga. MMF nam govori da je svjetski dug bio krajem 2020 godine 2.5 PUTA veći od svjetskog BDP-a. Financijski izvori nam s druge strane govore da je on 3 PUTA veći od svjetskog BDP-a. Bez obzira na to tko je u pravu gospodarske implikacije ovog duga u doba povišene inflacije nije teško zamisliti.

  Drugi problem predstavljaju takozvane zombi korporacije koje postoje samo zahvaljujući jeftinom novcu. U doba jeftinog novca ove kompanije su preživljavale zbog „pogrešne alokacije sredstava”. Nestanak tog jeftinog novca i „pogrešnih alokacija” bi trebali dovesti do njihovog kolapsa. Samo po sebi propast zombi kompanija ne predstavlja nikakav problem i to je poželjno. Problem predstavljaju nepoznate makroekonomske posljedice više manje istovremene propasti većeg broj kompanija.

  Treći problem predstavlja inflacija koja neće nestati tako brzo kao što najavljuju zapadni „stručnjaci”. Po ovom pitanju je problem što učiniti jer ne postoji jednostavno rješenje. Ako države dignu kamatne stope što predstavlja prvo moguće rješenje one će povećati nezaposlenost i poslati gospodarstvo u recesiju.

Osim negativnih posljedica za kompanije ne smijemo zaboraviti da više dolarske i euro kamatne stope stvaraju probleme i državama. Uzmimo primjer Njemačke koja je 2021 platila 4 milijarde eura kamata na državni dug. Ove godine će zbog povećanja kamatnih stopa platiti 40 milijardi eura !? Možete zamisliti što će se dogoditi s siromašnim zaduženim državama ?

  Po rječima bivšeg šefa Federal Bank of Kansas bilanca sistemski najvažnijih Američkih banaka je slična onoj iz 2007 godine. Potvrdu njegovih riječi nismo trebali dugo čekati zbog bankrota američke banke SVB 11 ožujka 2023. Riječ je o najvećem bankovnom bankrotu od vremena financijske krize 2007 godine.

  Drugo moguće rješenje inflatornog problema biva financijska represija. Riječ je o gospodarskoj politici koja se vodila tijekom Zlatnog doba kapitalizma. U osnovi ova politika se temelji na državnim zakonima koji naređuju bankama da na primjer investiraju u javni dug. Po pravilima financijske represije financijske ustanove bi bile prisiljene dio novca uložiti u javni dug koji donosi 1 % kamata. Istovremeno država bi postavila inflaciju na 5 ili čak 10 posto čime bi smanjila javni dug.

  Financijske institucije se apsolutno protive uvođenju financijske represije. Oni se tome protive znajući da će u slučaju problema zbog dizanja kamatnih stopa biti kao i 2007 spašeni iz državnog proračuna. To nas dovodi do demokratskog problema ili kako će građani reagirati na spašavanje banaka kada oni stenju pod inflacijom i nezaposlenošću ? Odgovor na ovo pitanje možemo dobiti vrlo brzo počevši s „spašavanjem” SVB-a.

  Iz perspektive političara odgovor na rješavanje ovog problema je jednostavan. Europska unija i SAD će nastaviti držati visoke kamatne stope jer je to iz perspektive političara ispravan put. Državna propaganda, nevladine udruge financirane od država i financijske institucije će voditi propagandnu kampanju da je državna politika uspješna. Oni će voditi kampanju da je ispravno ako bude potrebno državnim novcem spašavati korporacije.

  U slučaju provođenja politike financijske represije političari su svjesni da će financijske korporacije voditi kampanju protiv njih. Oni ujedno znaju da u slučaju provođenja ove politike oni neće po odlasku u političku mirovinu završiti kao savjetnik Goldman Sachsa, World Economic Foruma ili neke treće institucije. Zbog toga svi realisti su znali unaprijed gospodarsku politiku koju će provoditi EU i SAD. Sve u svemu klasični primjer korupcije i zarobljenosti države.