Sud protiv demokracije

  Europski sud za ljudska prava je u travnju presudio po pitanju 3 klimatska slučaja o kojima smo ranije govorili. Njegovu presudu najkraće možemo okarakterizirati kao sud protiv demokracije jer je presudio protiv jasno izražene volje glasača.

  Priča o tom sudskom slučaju započinje 2020. godine kada Švicarska vlada odlučuje iskoristiti vrhunac korona pandemije da bi provela ono što normalno ne može. Time želimo reći da je ona 25.09.2020. donijela takozvani zakon CO2 zakon kojemu je cilj „oporezivati na smrt” korisnike fosilnih goriva.

  Cilj tih novih poreza je bio ubrzano ukidanje korištenja nafte, benzina, ugljena i slično što bi dovelo do ubrzanja zelene tranzicije u Švicarskoj. Bez obzira što je bila riječ o korona dobu s svim mogućim ograničenjima dovoljan broj stanovnika Švicarske je potpisao za referendum pa se on održao.

  Tijekom referendumske kampanje vlada je zastupala gledište da je Švicarska posebno osjetljiva na klimatske promjene. Zbog toga se je potrebno boriti protiv njih. Protivnici zakona su tvrdili da će zbog njega svaki Švicarac plaćati 1,091 dolar više godišnje bez ikakve klimatske koristi. Te koristi po njima neće biti jer Švicarska ispušta samo 0.1 % svjetskih stakleničkih plinova !? Švicarci su na referendumu dali pravo tom argumentu i ukinuli vladin CO2 zakon.

  Ta odluka je iznenadila elitu pa sljedećih godinu dana prolazi u pripremi novog ekološkog napada na stanovnike. Riječ je o napadu koji biva izvršen u dvije faze. Prvu predstavlja novi referendum, a drugi stari sudski slučaj pred Europskim sudom za ljudska prava.

  Kako su na referendumu 2021. glasači izrekli jasno protivljenje porezu na fosilna goriva referendum iz 2023. to pitanje ne dira. Na njemu se glasovali o državnoj pomoći u proizvodnji ekološke energije na što su Švicarci su rekli DA. 59 % njih je glasovalo da Švicarska mora biti klimatski neutralna do 2050. i da treba financirati moderne ekološke tehnologije. Kako će se to postići bez oporezivanja fosilnih goriva što je ranijim referendumom zabranjeno baš nitko ne zna.

  Druga inicijativa ekološki nastrojenih osoba, udruga i stranaka je bila tužba protiv Švicarske na Europskom sudu za ljudska prava. Tamo je udruga 2 000 švicarskih umirovljenika koji su 70 godina s uživanjem koristili benzin, dizel, plin i ugljen tužila Švicarsku. Po njima odluka vlade i prije svega birača da se ne smanji ispuštanje stakleničkih plinova krši njihova ljudska prava i pravo na život.

  Strogo pravno govoreći riječ je o nevažnoj tužbi podnesenoj još 2020. Ona dobiva na važnosti nakon švicarskog referenduma 2021. kada joj podršku dava ekstremno veliki broj nevladinih udrugu i organizacija. Tu nalazimo baš sve počevši od Ujedinjenih naroda i Greenpeace-a preko Udruge kolumbijskih sudava pa sve do Udruga za ljudska prava Crne Gore.

  Zbog toga se presuda Europskog suda za ljudska prava kojeg kontroliraju udruge unaprijed znala. On je u njoj osudio Švicarsku zbog kršenja ljudskih prava za što je konkretno optužio referendum iz 2021. U 561 točki presude se govori da je nakon referenduma koji je ukinuo zakon o oporezivanju na smrt industrije fosilnih goriva nastala pravna praznina. Zbog te referendumske odluke Švicarska je proglašena krivom za kršenje ljudskih prava (točke 8),a to ne mijenja niti refendum iz 2023. On to ne mijenja jer ne navodi kako će se postići klimatska neutralnost.

  Riječ je o presudi koju su s oduševljenjem pozdravile nevladine organizacije kao Amnesty International i zapadni mediji kao na primjer Euronews. Svi je nazivaju povjesnom pošto će prisilita europske države da pokrenu zelenu transformaciju pa ako treba i protiv volje birača.

  U određenom smislu najbolje je o demokraciji i Švicarskoj izjavila odvjetnica Jessica Simor koja je na sudu zastupala umirovljenike. Govoreći u medijima ona izjavljuje da je

  Švicarska zbog svojih referenduma problematična država. Ona je problematična zbog svoje demokracije u kojoj glasači mogu birati što žele potpuno ignorirajući temeljna pravila.

U Hrvatskoj, Njemačkoj, Britanskoj, Američkoj,… demokraciji glasači ne mogu birati što žele kao što ne mogu u Kini i Rusiji. Zbog toga je za puno pripadniak zapadne elite naša demokracija dobra dok je Švicarska loša.