Što s lovom
Nakon ruske invazije Ukrajine Zapad je blokirao sav novac koji je Rusija imala u Europskoj uniji i SAD. Riječ je bila o oko 300 milijardi dolara u vlasništvu Rusije,a sada je pitanje svih pitanja što s lovom raditi ?
Procjene Europske komisije nam govore da je Zapad zaplijenio 300 milijardi dolara Ruske središnje banke. Toj svoti zaplijenjene imovine trebamo dodati i 20 milijardi dolara zaplijenjenih ruskim tajkunima.
Misleći na taj novac predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavljuje: „Mi ćemo osigurati da Rusija plati štetu koju je nanijela zamrznutim fondovima oligarha i Ruske središnje banke”.
Protiv tog plana Europske komisije se bio pobunio SAD zajedno s par članica Europske unije. Njihov pogled biva da bi bila riječ o internacionalnom presedanu kojeg u budućnosti netko može upotrijebiti protiv njihove imovine.
Zbog tog protivljenja ovom planu Europska komisija je predstavila novi koji predstavlja zapadnu klasiku. Cilj tog plana je preusmjeravanje kamata od zamrznutog novca prema Ukrajini.
Riječ je o klasiku pošto on ranije biva korišten protiv Irana i Libije. Nakon Islamske revolucije zapadne države su bile zamrznule imovinu Irana na svom teritoriju. Procjene govore da je bila riječ o 100 milijardi dolara…
Puno zanimljivija i modernija priča je ona o Libiji. Nakon početka zapadne invazije Libije sav novac ove države u Europskoj uniji biva zamrznut. Riječ je bila o 67 milijardi dolara koji nisu vraćeni Libiji čak niti kada biva instalirana prozapadna vlada. Još u proljeće 2022 taj novac s kamatama je sjedio zamrznut u Europskoj uniji,a Libijci su živjeli u nadi da će ga dobiti.
Vodeći se tom idejom Europska komisija je u svibnju izašla s novim briljantnim planom. Prije nego što ga spomenemo red je navesti konkretne projeve. Europska unija je zamrznula 180 milijardi eura Ruske središnje banke i 16.6 milijardi eura drugih ruskih “igrača”. Cilj tog novog plana biva da kamate koje taj novac ostvaruje budu redovno isplaćivane Ukrajini.
Očekuje se da će tijekom ove godine te kamate iznositi 625 milijuna eura pa možemo reći da je o lijepom novcu. Problem s tim planom je ne pretjerano čista pravna situacija. Ruski vlasnici zamrznutog novca sudskim putem traže da kamate budu isplaćene njima pa dok se to ne riješi neće biti nikakvih isplata.
Ova sudska tužba predstavlja samo dio rasprave o tom novcu. Drugi dio te rasprave biva traženje odgovora na pitanje čije su to kamate ? Riječ je o kamatama na ruski novac, ali ruski novac kojim već više od godine dana upravlja Europska unija. Stoga pitanje glasi da li te kamate, taj novac pripadaju originalnom vlasniku ili onome koji ga sada ulaže ?
Komentar Europske komisije o ovom pitanju je vrlo kratak: „pravno i tehnički riječ je o kompleksnom problemu”. Krajem lipnja Europska unija će službeno predložiti šefovima vlada i država Europske unije način korištenja tih kamata, tog novca !?