Španjolska pobuna
Svi smo čuli za probleme Poljske i Mađarske s Europskom unijom jer o njima mediji govore. S druge strane Španjolska pobuna biva potpuno ignorirana od strane medija pa je stoga nepoznata.
Institucionalno gledajući Poljska i Mađarska se nalaze u problemima zbog dvije stvari. Oni se nalaze u problemima jer odbijaju primate neEuropske migrante i ne priznaju LGBT zajednice. Kako se po ovom pitanju ne može napasti ove dvije države jer bi ih većina građana EU podržala napada ih se zbog korupcije i sudova.
Iz Europske perspektive Poljska i Mađarska su u problemima jer odbijaju priznati razna manjinska prava. Španjolska se našla s druge strane u problemima jer je udarila u zid povodom druge svete krave Europske unije.
Tu drugu svetu kravu predstavljaju banke. Ono što se rijetko spominje biva da je Europska unija prije i poslije svega bankovna, financijska unija.To je racionalnijim osobama postalo jasno nakon izbijanja financijske, a potom i Grčke krize.
Tijekom financijske krize sada već prije gotovo 15 godina Europska unija je pisala diktate, ultimatume članicama. Sastavnio dio tih ultimatuma biva da one po svaku, baš svaku cijenu moraju spasiti banke od bankrota.
Irskoj tako biva naređeno da isplati svojim bankama 85 milijardi eura kako bi ih spasila od bankrota. Riječ je inače bila o svoti novca koje porezima Irska skupi u 3 godine !? Drugi dio tog ultimatuma biva smanjivanje minimalne plaće, smanjivanje mirovina i smanjivanje javnog sektora. Znači banke su dobile državni novac, a građani, glasači su izgubili svoja mirovinska i druga prava. Sličnu situaciju smo tada imali u Španjolskoj, Portugalu, a da Grčku niti ne spominjemo.
To se inače događalo u razdoblju 2008-2013 godina, a sada više manje skačemo u sadašnjost. Litva je bila jedna od država koje su užasno propatile zbog tih europskih odluka, ultimatuma.
Njeni politički lideri sporo uče što je stvarno važno za Europsku uniju pa 2019 godine donose odluku o bankovnom porezu. U Litvi su u doba donošenja novog zakona sve pravne osobe bile oporezivane stopom od 15 %. Nakon donošenja novog zakona sve financijske institucije bivaju prisiljene plaćati porez od 20 %.
Europska unija se usprotivila tom novom zakonu navodeći da bi novi porez mogao imati neželjene posljedice. Litva je djelomično uvažili kritiku pa nije u cijelosti provela svoj ideje o porezu na financijske institucije, ali nije niti potpuno odustala od najave. U određenom smislu tamošnja vlada se našla u klopci između želja glasača i EU pa je samo djelomično provela svoje namjere s ranije navedenim povećanjem poreza na dobit.
Vodeći se ovim primjerom Litve Španjolska 2022 godine najavljuje odluku o porezu na banke i financijske institucije. Kao razlog za uvođenje poreza Španjolska socijalistička vlada navodi ekstremne profite financijskih institucija dok građani pate.
Specijalnim porezom na velike banke u visini od 4.8 % Španjolska se nada prikupiti 3 milijarde eura. Banke su se naravno pobunile protiv ove odluke i u tome su dobile podršku Europske središnje banke. Bez obzira na ovu očekivanu Europsku podršku bankama vlada Španjolske izjavljuje u studenom da svoju odluku neće promjeniti, da uvodi specijalni bankovni porez.
Taj specijalni porez je Španjolska uz proteste financijskih institucija i ECB izglasovala krajem prosinca. U stvarnosti zbog izuzetaka postavljenih u zakon Španjolska će uz pomoć ovog poreza zaraditi samo 2 milijarde eura. Nikoga neće iznenaditi ako ovdje konstatiramo da ova porezna priča neće na tome završiti. Španjolska je jednostavno prevelika ekonomija da bi joj se dopustila ova financijska eksperimentiranja.