Sorošev govor

  Minhenska konferencija o sigurnosti koju organizira McKinsey se održava svake godine i redovno je posjećena od strane najviših dužnosnika. Od svih koji su tamo nastupali mi smo izabrali Sorošev govor u Munchenu ukazuje na njegove smjernice.

  Prije nego što citiramo njegov govor nužno nam je napomenuti da su osim njega u Minhenu govorili: generalni sekretar NATO saveza, potpredsjednica SAD-a, ministar vanjskih poslova Kine, predsjednica EU komisije… Njih smo ovdje naveli kako bi samo ukazali na važnost ovog okupljanja gdje je jedan od gostiju bio naš premijer.

  Osim ovih izabranih i neizabranih državnih dužnosnika na okupljanju su bili prisutni poduzetnici i predstavnici „nevladinih” organizacija. Na okupljanju je na kraju dugi govor imao i George Soroš o čijem životnom putu smo već ranije pisali. Ove godine Soroš je svoj govorio bio podjelio na dva dijela. U prvom govori o nužnosti zelene transformacije, a u drugom se bavi geopolitikom.

  Njegov govor je doveo do osude vlade Indije kao i tamošnje oporbe, a ujedno je izazvao i svađe u SAD-u. Osim toga klimatski dio govora biva osuđen zbog predlaganja kontroverznih tehnologija koje podržava i Bill Gates. To je sve bio više nego dovoljan razlog da ga u cijelosti prenesemo.

„Osjećam veliku čast što vam se ovdje obraćam.

  Cijeli sam život proveo pokušavajući razumjeti svijet u kojem sam rođen i mogu reći da sam skromno uspio. U relativno ranoj dobi shvatio sam da je naše razumijevanje samo po sebi nesavršeno.

  To je zato što smo dio svijeta u kojem živimo. Mi smo i sudionici i promatrači. Kao sudionici želimo promijeniti svijet u svoju korist. Kao promatrači želimo razumjeti stvarnost onakvu kakva jest. Ova dva cilja se nalaze u međusobnom sukobu.

  Interferencija ne utječe jednako na sve domene stvarnosti. Na primjer, prirodni znanstvenici poput astronoma mogu se približiti savršenom znanju jer imaju objektivan kriterij, poput kretanja zvijezda, koji im omogućuje da prosude jesu li njihova predviđanja točna.

  Društvenim znanstvenicima nije tako lako. Ponašanje ljudi već odražava njihovo nesavršeno razumijevanje stoga ne pruža tako pouzdan kriterij za društvene znanstvenike kao što je kretanje zvijezda za astronome.

  Dakle, kako možemo razumjeti trenutno stanje stvari? Moramo pronaći način da razlikujemo ono što je važno od onoga što je manje važno.

  Dopustite mi da počnem s hrabrom tvrdnjom. Dok se dva sustava upravljanja bore za globalnu dominaciju, našoj civilizaciji prijeti kolaps zbog neumoljivog napredovanja klimatskih promjena. Ovo je vrlo sažeta izjava, ali vjerujem da daje točan sažetak trenutnog stanja stvari.

  Moja izjava povezuje klimatske promjene, koje uglavnom pripadaju prirodnoj znanosti, sa sustavima upravljanja koji su društveni koncept. Prvo ću raspravljati o klimatskim promjenama, a kasnije o sustavima upravljanja.

  Oduvijek sam bio fasciniran grenlandskom ledenom pločom koja je duboka nekoliko kilometara i građena je tisuću godina.

  U srpnju 2022. dogodio se ekstremni vremenski događaj na Grenlandu. Bilo je toliko toplo da su tamošnji znanstvenici mogli igrati odbojku u majicama kratkih rukava i kratkim hlačama.

  Kad sam to vidio, poslao sam tim fotografa na Grenland da prikupe vizualne dokaze. Bili su prisutni kada se dogodio drugi događaj u rujnu i snimili su ga uživo.

  Otapanje grenlandskog ledenog pokrivača povećalo bi razinu oceana za sedam metara. To predstavlja prijetnju opstanku naše civilizacije. Nisam se htio pomiriti s tom sudbinom, pa sam pokušao saznati može li se išta učiniti da se to izbjegne. Uputili su me na Sir Davida Kinga, klimatologa koji je bio glavni znanstveni savjetnik prethodnih britanskih vlada.

  On je razvio teoriju koju dijele mnogi klimatolozi. Smatra se da je globalni klimatski sustav nekada bio stabilan, ali ga je ljudska intervencija poremetila. Arktički krug nekada je bio odvojen od ostatka svijeta vjetrovima koji su puhali u predvidljivom, kružnom smjeru suprotnom od kazaljke na satu, ali klimatske promjene izazvane čovjekom prekinule su ovu izolaciju.

  Kružni vjetar držao je hladan zrak unutar Arktičkog kruga, a topli zrak izvan njega. Sada hladan zrak curi s Arktika i zamjenjuje ga topli zrak koji se usisava s juga.

  To objašnjava, između ostalog, arktičku eksploziju koja je pogodila Sjedinjene Države prošlog Božića i hladni val koji je nedavno pogodio Teksas.

  Arktički ocean nekad je bio prekriven netaknutim snijegom i ledom koji je reflektirao sunce u takozvanom “albedo efektu”. No rastuće temperature uzrokovale su topljenje leda i grenlandski ledeni pokrivač više nije tako netaknut; prekriven je čađom od prošlogodišnjih šumskih požara na zapadnoj obali Amerike, arktičkog brodarstva i drugih uzroka.

  Sir David King ima plan popraviti klimatski sustav. Želi ponovno stvoriti albedo efekt stvaranjem bijelih oblaka visoko iznad zemlje. Uz odgovarajuće znanstvene mjere zaštite i u dogovoru s lokalnim autohtonim zajednicama, ovaj bi projekt mogao pomoći u ponovnoj stabilizaciji arktičkog klimatskog sustava koji upravlja cijelim globalnim klimatskim sustavom.

  Poruka je jasna: ljudsko uplitanje uništilo je prethodno stabilan sustav i bit će potrebna ljudska genijalnost, i lokalna i međunarodna, da se on obnovi.

  Trenutno su praktički svi napori u borbi protiv klimatskih promjena usmjereni na ublažavanje i prilagodbu. One su neophodne, ali ne i dovoljne.

  Klimatski sustav je pokvaren i treba ga popraviti. To je glavna poruka koju bih želio prenijeti večeras.

  Poruka je hitna jer smo opasno blizu probijanja granice od 1,5 stupnjeva postavljene u Pariškom sporazumu iz 2015. Već smo na 1,2 stupnja i ako zadržimo naš trenutni kurs, globalno zagrijavanje dosegnut će više od 2,5 stupnjeva oko 2070. godine.

  To bi nas odvelo do nekoliko prijelomnih točaka kao što je topljenje arktičkog permafrosta. Nakon što se to dogodi, količina novca potrebna za ponovnu stabilizaciju ili popravak klimatskog sustava eksponencijalno raste. Ovo nije dobro shvaćeno.

  Ubrzani tempo klimatskih promjena također će uzrokovati velike migracije za koje je svijet loše pripremljen. Ako ne promijenimo način, nosit ćemo se s klimatskim promjenama, naša civilizacija će biti temeljito poremećena rastućim temperaturama koje će velike dijelove svijeta učiniti praktički nepogodnima za život.

  Moramo preusmjeriti naše međunarodne financijske institucije, posebice Svjetsku banku, da se usredotoče na klimatske promjene. Predsjednik Svjetske banke David Malpass, koji je bio negator klime, jučer je podnio ostavku.

  Sada bih se htio osvrnuti na geopolitiku. Postoje dva sustava upravljanja koji se bore za globalnu dominaciju. Govorim o otvorenim i zatvorenim društvima.

  Definirao sam razliku između njih što sam jednostavnije mogao: u otvorenom društvu uloga države je štititi slobodu pojedinca; u zatvorenom društvu uloga pojedinca je da služi interesima države.

  Kao osnivaču Zaklade Otvoreno društvo, otvorena društva su mi očito prirasla srcu i smatram ih moralno superiornijima od zatvorenih.

  Međutim, kad govorimo o moralnoj superiornosti, nailazimo na poteškoću: oba sustava sebe smatraju superiornima. Otvorena društva se stoga moraju razlikovati stvarnom zaštitom slobode pojedinca. To bi svakako privuklo ljude koji žive u zatvorenim društvima.

  Naravno, represivne države još uvijek mogu prevladati jer mogu prisiliti svoje podanike da im služe.

  Činjenica je da oba sustava imaju svoje prednosti i slabosti. Boljim razumijevanjem njih možemo poboljšati svoje razumijevanje svijeta.

  Podjelom svijeta na otvorena i zatvorena društva su izostavljene mnoge zemlje koje su se jako potrudile izbjeći da se neopozivo vežu uz jednu ili drugu stranu.

  Indija je zanimljiv slučaj. To je demokracija, ali njezin vođa Narendra Modi nije demokrat. Poticanje nasilja nad muslimanima bilo je važan čimbenik u njegovom meteorskom usponu.

  Modi održava bliske odnose s otvorenim i zatvorenim društvima. Indija je članica Quad-a (koja također uključuje Australiju, SAD i Japan), ali kupuje puno ruske nafte uz veliki popust i zarađuje puno novca na tome.

  Erdoganova Turska je možda još zanimljivija. Aktivno je angažirana s obje strane u ukrajinskom ratu i uspostavila se kao neutralni posrednik između njih.

  Erdogan ima mnogo toga zajedničkog s Modijem. No, dok se činilo da je Modi donedavno čvrsto u sedlu, Erdogan je loše upravljao turskim gospodarstvom i suočit će se s izborima u svibnju. Svi njegovi napori usmjereni su na pobjedu na izborima.

  Približio se Putinu koji će od Turske napraviti distribucijsko središte ruske nafte što će mu dati novac koji mu treba za izbore.

  Također se počeo autokratski ponašati. Pokušava zatvoriti svog najjačeg protivnika, gradonačelnika Istanbula, a kurdskoj stranci zabraniti sudjelovanje na izborima. Ali neće moći prekinuti tradiciju koja političkim strankama omogućuje nadzor nad prebrojavanjem glasova. To će mu otežati lažiranje rezultata.

  Potres magnitude 7,8 koji je ranije ovog mjeseca pogodio Tursku prava je tragedija. Šok se pretvara u bijes u mnogim pogođenim područjima zbog sporog odgovora vlade i želje da kontrolira sve napore pomoći.

  Ovo se nije trebalo dogoditi. Građevinska praksa u Turskoj bez ikakvih kontrola i Erdoganov model rasta vođen izgradnjom su sve pogoršali. Najbolji način za rješavanje ovih pitanja je održavanje izbora.

  Vraćajući se u Indiju, Modi i poslovni tajkun Adani bliski su saveznici; njihova sudbina je isprepletena. Adani Enterprises pokušao je prikupiti sredstva na burzi, ali nije uspio. Adani je optužen za manipulaciju dionicama i njegove su se dionice srušile poput kule od karata. Modi o toj temi šuti, ali će morati odgovarati na pitanja stranih investitora i u parlamentu.

  To će značajno oslabiti Modijev pritisak na indijsku federalnu vladu i otvoriti vrata za poticanje prijeko potrebnih institucionalnih reformi.

  Možda sam naivan, ali očekujem demokratski preporod u Indiji.

  Postoje mnoge druge regionalne sile koje mogu utjecati na tijek povijesti. Ističe se Brazil. Izbor Lule krajem prošle godine bio je ključan.

  Dana 8. siječnja dogodio se pokušaj državnog udara slično kao 6. siječnja 2021. u SAD-u. Lula je to majstorski riješio i uspostavio svoj autoritet kao predsjednik.

  Brazil je na prvoj liniji sukoba između otvorenih i zatvorenih društava; također je na prvoj liniji borbe protiv klimatskih promjena. Mora zaštititi prašumu, promicati društvenu pravdu i ponovno pokrenuti gospodarski rast, sve u isto vrijeme.

  Trebat će mu snažna međunarodna potpora jer ne postoji put do svjetske neto nulte emisije ako ne uspije.

  Sadašnja situacija ima neke sličnosti s Hladnim ratom, ali su razlike mnogo veće. U Ukrajini se vodi pravi rat i to je sve promijenilo.

  Sve do listopada Ukrajina je pobjeđivala na bojnom polju. Tada je Rusija uz pomoć Irana naveliko počela koristiti iranske dronove. Cilj im je bio uskratiti struju, grijanje i vodu civilnom stanovništvu i potkopati njihov moral. Ovo je stavilo Ukrajinu u defanzivu.

  Redovna ruska vojska je u očajničkom stanju. Loše je vođen, loše opremljen i demoraliziran. Putin je to prepoznao i očajnički se kockao. Obratio se Jevgeniju Prigožinu koji posjeduje vojsku plaćenika pod nazivom Wagnerova grupa i željan je dokazati da može biti bolji od regularne vojske. Prigožin ima kriminalnu prošlost i zna kako se nositi s kriminalcima. Putin mu je dopustio da regrutira zatvorenike iz zatvora. To krši ruski zakon, ali Putin ne poštuje nikakve zakone.

  Strategija je uspjela. Uz pomoć zatvorenika, Wagner je počeo osvajati teritorij. Ukrajinska vojska je usporila napredovanje, ali je gubila više od stotinu uvježbanih vojnika dnevno, što si nije mogla priuštiti. Ukrajina se suočila s strateškim izborom: ili se zaglibiti u držanju Wagnera na nišanu ili predati Rusiji propagandnu pobjedu i sačuvati svoje ograničene resurse za protunapad.

  Dana 22. prosinca, ukrajinski predsjednik Zelensky odletio je u Washington kako bi razgovarao o situaciji s predsjednikom Bidenom.

  Složili su se da je jedini način za okončanje rata da se u njemu pobjedi.

  Biden je na sastanku upozorio Zelenskog da postoje granice onoga što je spreman učiniti. Treći svjetski rat se mora izbjeći pod svaku cijenu i mora se očuvati podrška Europe Ukrajini.

  Bidenova administracija opskrbljuje Ukrajinu oružjem – protuzračnom obranom, tenkovima i obiljem streljiva – koje je potrebno za poraz ruskih napada i za odvraćanje budućih. Bez obzira na to ovogodišnje protivljenje Zastupničkog doma predvođenog republikancima čini još jedan veliki dvostranački paket financiranja iz SAD-a malo vjerojatnim.

  Zelenski je krenuo u diplomatsku ofenzivu u europskim zemljama pozivajući ih da brže isporuče više tenkova. Također je zatražio borbene zrakoplove, a europske zemlje pristale su započeti obuku ukrajinskih pilota za upravljanje najsuvremenijim zrakoplovima.

  Prigožinu je Putin naredio da ostvari pobjedu prije godišnjice ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače.

  On pokušava opkoliti ukrajinske branitelje grada Bahmuta gdje ima brojčanu nadmoć. Moguće je da će uspjeti, ali smatram da je to malo vjerojatno jer ukrajinska vojska pruža snažan otpor i kada Ukrajina bude mogla upotrijebiti oružje koje joj je obećano, situacija će se promijeniti.

  Predsjednica Moldavije, Maia Sandu, upozorila je da Putin planira državni udar protiv Moldavije. Ta bi prijetnja mogla biti izvršena prije obljetnice.

  Tijekom svog intervjua za Guardianu Prigožin je priznao da neće moći uhvatiti u zamku ukrajinske branitelje Bakhmuta. “Mnogo je puteva van, a manje puteva unutra”, rekao je. On je uzeo perspektivu od dvije do tri godine govoreći o okupaciji Donbasa.

  Ovo daje Ukrajini kratki prostor za priliku ovog kasnog proljeća, kada dobije obećano naoružanje, da izvede protunapad koji bi odredio sudbinu ruske invazije na Ukrajinu.

  Zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza jedva čekaju da vide Ruse poražene u Ukrajini jer žele potvrditi svoju neovisnost.

  To znači da bi ukrajinska pobjeda rezultirala raspadom Ruskog Carstva. Rusija više ne bi predstavljala prijetnju Europi i svijetu.

  To bi bila velika promjena na bolje. To bi donijelo veliko olakšanje otvorenim društvima, a stvorilo ogromne probleme zatvorenim.

  Po tom scenariju u Kini bi Xi Jinping postao očiti gubitnik. Njegova bliska povezanost s Putinom bi mu naštetila. Ali Kina možda već prolazi kroz revoluciju. Većinu Xi Jinpingovih problema je sam uzrokovao. Počeo je loše upravljati ekonomijom od samog početka svoje vladavine kada je dao sve od sebe da poništi Deng Xiaopingova reformistička postignuća.

  Xijeva politika Zero Covid bila je njegova najveća pogreška. Stanovništvu je nametnula goleme muke i dovela ga na rub otvorene pobune.

  Zatim je, kao odgovor na pritisak javnosti, Xi iznenada napustio tu politiku ne stavivši ništa drugo na njezino mjesto. Rezultat je bio Armagedon.

  Bez odgovarajućeg cijepljenja, infekcije se šire poput požara. Bolnice i mrtvačnice bile su pretrpane i neopisiv broj ljudi, većinom starijih, umrlo je u vrlo kratkom vremenskom razdoblju. Režim je prestao davati informacije, ali ljudi su mogli vidjeti što se događa kada su im rođaci i prijatelji počeli umirati.

  Prvi, urbani val infekcija dosegao je vrhunac u siječnju; drugi, ruralni val to radi tek sada, ali trebat će još koji mjesec da zdravstveni sustav počne normalno funkcionirati.

  Kaotičan način na koji je Xi Jinping izašao iz Zero Covida poljuljao je povjerenje kineskog naroda u Komunističku partiju pod Xijevim vodstvom. Sadašnja situacija ispunjava sve preduvjete za promjenu režima ili revoluciju. Ali to je tek početak jednog neprozirnog procesa čije će se posljedice osjećati još dugo.

  Kratkoročno, Xi će vjerojatno ostati na vlasti jer čvrsto kontrolira sve instrumente represije. Ali uvjeren sam da Xi neće doživotno ostati na dužnosti, a dok je na dužnosti, Kina neće postati dominantna vojna i politička sila kojoj Xi teži.

  Srećom po Xija, njemu osobno ne prijete iz inozemstva jer Biden nije zainteresiran za promjenu režima u Kini. Sve što on želi je ponovno uspostaviti status quo u Tajvanu.

  Zbog svog slabog položaja kod kuće, Xi je pozitivno odgovorio na Bidenovu ponudu na Baliju za snižavanje temperatura između Sjedinjenih Država i Kine.

  Efekat tog snižavanja temperature je bio kratak jer je otkriće kineskog nadzornog balona koji prolazi cijelom dužinom SAD-a pogoršalo je odnose i na putu je da ih sve zajedno otruje.

  Preliminarno ispitivanje ostataka pokazalo je da je dizajniran za špijuniranje vojnih ciljeva, a ne za meteorološke svrhe.

  U svakom slučaju, Xi Jinpingov prelazak na suradnju bio bi samo privremen i taktički. On ne bi bio ono što jest da može tako lako napustiti svoja duboko proživljena uvjerenja.

  Činjenica je da smo svjedoci povijesnog procesa u Kini čiji značaj nije široko cijenjen.

  Da bih upotpunio geopolitičku sliku, moram također ispitati kako demokracija funkcionira u Sjedinjenim Državama. Očito ne baš dobro. Kada je Donald Trump postao predsjednik 2016., predstavljao je stvarnu prijetnju našoj demokraciji.

  Trump je duboko pogrešan lik, prevarant samopouzdanja čiji je narcizam prerastao u bolest.

  On ne osjeća nikakvu privrženost demokraciji; demokracija mu samo osigurava pozornicu na kojoj nastupa. Kao predsjednik bio je više zainteresiran za zezanje s diktatorima nego za promicanje demokratskih načela.

  Trumpov uzor bio je Putin, koji je zgrnuo bogatstvo dok je uspostavio potpunu kontrolu nad svojom zemljom. Trump je privukao puno neobrazovanih bijelih sljedbenika, ali njegovi najveći podupiratelji su bili megabogataši – i on je to svakako učinio za njih.

  Prvo im je smanjio poreze. Drugo, nominirao je u Vrhovni sud ideologe koji su prihvatili ekstremnu verziju republikanske agende.

  Treće, doveo je Republikansku stranku pod svoju kontrolu prijeteći onima koji mu se nisu zakleli na lojalnost izazovom na predizborima.

  Na kraju, potaknuo je države pod republikanskom kontrolom da uvedu nečuvene mjere potiskivanja glasača kako bi osigurali da njegova stranka ostane na vlasti na neodređeno vrijeme. S tim programom umalo je reizabran 2020. godine.

  Nadam se da će se 2024. Trump i guverner Floride DeSantis tući za republikansku nominaciju. Trump se pretvorio u jadnu figuru koja neprestano žali za svojim gubitkom 2020. Veliki republikanski donatori masovno napuštaju Trumpa.

  DeSantis je lukav, nemilosrdan i ambiciozan. On će vjerojatno biti republikanski kandidat.

  To bi moglo potaknuti Trumpa, čiji se narcizam pretvorio u bolest, da se kandidira kao treći kandidat. To bi dovelo do pobjede Demokrata i prisililo Republikansku stranku da se reformira.

  Tko zna možda moje razmišljanje o ovome nije tako neutralno.

  Za kraj, želim ponoviti ono što sam rekao na početku: dok se otvorena i zatvorena društva bore za globalnu dominaciju, našoj civilizaciji prijeti kolaps zbog neumoljivog napredovanja klimatskih promjena. Vjerujem da ovo točno sažima trenutno svjetsko stanje stvari.

  Još moram reći kako vjerujem da je otvoreno društvo superiornije od zatvorenog društva i žalim za ljudima koji moraju živjeti pod represivnim režimima, poput Assadove Sirije, Bjelorusije, Irana i Mjanmara.”