Snovi
Na današnji dan prije točno 60 godina čovjek je po prvi puta odletio u svemir. Taj let kao i 8 godina kasnije spuštanje na Mjesec su predstavljali san koji je govorio svjetloj budućnosti čovječanstva, koji je govorio da je baš sve moguće.
Sovjetskim lansiranjem Sputnjika 1 u orbiti Zemlje 1957 godine započelo je svemirsko doba. To lansiranje je potpuno iznenadilo SAD što dovodi do tamošnjeg velikog investiranja u svemirski program čime se on barem u teoriji počeo približavati sovjetskom.
Tako je svemirska utrka bila ušla u 1961 godinu kada se Sovjetski Savez sprema lansirati u svemir svog prvog kozmonauta, a SAD svog prvog astronauta. Sovjetski Savez je tada znao da će SAD vršiti prvu pravu simulaciju lansiranja na lansirnoj rampi 18 travnja 1961 godine pa su oni iz sigurnosnih razloga svoje lansiranje odlučiti izvršiti prije ovog datuma.
Na kraju im je još samo bilo ostalo rješiti pitanje tko će biti prvi čovjek u svemiru. Na jednoj strani se nalazio German Titov,a na drugoj Jurij Gagarin. Titov je bio fizički jači i tehnički sposobniji, ali istovremeno zbog svog karaktera relativno omražen dok je Gagarin bio jednostavno govoreći omiljena osoba. Na kraju Nikolaj Kamanin koji je zapovjedao obukom kozmonauta izabire Gagarina za prvog čovjeka u svemiru smatrajući da će Titov bolje poslužiti za drugi let koji će trajati 24 sata i u kojemu će kozmonaut stvarno upravljati „svemirskim” brodom. Titov će kasnije izjaviti da je Kamanin bio u pravu riječima:”Jurija su svi volili. Mene nije moguće voliti. Ja imam eksplozivni karakter i lako izgovorim ružne stvari. Prvi čovjek u svemiru je trebala biti osoba koju će svi voljeti. Bili su u pravu kada su izabrali Gagarina.”
Dana 12 travnja 1961 u 07:07 po srednjeeuropskom vremenu u Vostok-u 1 Jurij Gagarin je bio uspješno lansiran s Zemlje u svemir na koju će se vratiti u 09:05. Neobičnost prvog čovjekovog leta u svemiru je bila u činjenici da je kozmonaut pri povratku na zemlju iz svemirske kapsule iskočio u padobranu pošto SSSR još nije imao način sigurnog spuštanja kapsule na Zemlju.
SAD će svog prvog astronauta zbog birokratskih i PR problema poslati u svemir gotovo mjesec dana kasnije, ali realno te 1961 godine nije bilo moguće raditi usporedbu sovjetskih i američkih raketa. Vostok 1 u kojemu je Jurij Gagarin postao prvi čovjek u svemiru je težio 4.7 tona dok je težina Mercury 3 kapsule u kojoj je prvi Amerikanac došao u svemir bila duplo manja što ukazuje na snagu sovjetskih lansirnih raketa.
U samo 4 godine čovječanstvo je tako stiglo od prvog leta u svemir, do prvog čovjeka u svemir nakon čega će proći 8 godina do spuštanja prvog čovjeka na Mjesec. Ti svemirski uspjesi su stvorili nadu u naseljavanje svemira koja se nije pojavila samo kod osoba koje o tome fantaziraju nego u realnim projektima od kojih je najpoznatiji onaj Američkog svemirskog savjeta.
Nakon Američkih astronauta na Mjesec 1969 Svemirski savjet je dao vladi tri scenarija daljnjeg razvoja svemirskih istraživanja. Prvi scenarij je govorio o gradnji stalne baze na Mjesecu, Svemirske stanice za 50 ljudi i prvog putovanja ljudi na Mars u osamdesetim godinama Dvadesetog stoljeća. U slučaju prihvaćanja ovog scenarija potrebno je postepeno povećanje godišnjeg NASA financiranja s 4 milijarde dolara 1969 godina na 8-10 milijardi dolara 1980 godine. Drugi scenarij koji je podržao američki potpredsjednik je pozivao na zadržavanje identičnog financiranja čime bi se izgradila svemirska stanica i sve potrebno za redovni prevoz u orbitu i natrag dok bi se pitanje putovanja na Mars odgodilo za 1986 godinu. Po tom scenariju očekivano slijetanje na Mars bi bilo oko 2000 godine.
Američka vlada ili preciznije američki predsjednik Richard Nixon je odbio sve ove prijedloge smatrajući ih preskupim što je dovelo do realno gledajući ukidanja svemirskog programa ili preciznije snova o naseljavanju Sunčevog sistema.
Službeni prijedlog Američkog svemirskog savjeta koji je 1969 godine predložio naseljavanje Mjeseca, putovanje na Mars i drugo možete pogledati na ovom linku (NASA portal).