Škorpion i žaba 2023
Svi znamo basnu o škorpionu i žabi. Riječ je o priči u kojoj škorpion koji ne zna plivati predlaže žabi koju je straha da će ju ribe pojesti zajedno prijeđu rijeku. On će štiti žabu od riba,a žaba će njega prenijeti na drugu stranu rijeke. Žabu je strah da će ju škorpion ubosti, ali pristaje nakon njegovih riječi da će se onda i on utopiti. Bez obzira na to škorpion ubode žabu kada se nalaze u vodi na pola puta. Umiruća žaba pita zašto, a škorpion odgovara jer mi je to u prirodi.
Ova basna nam iznimno dobro prikazuje odnos eurokrata prema svima nama, prema državljanima članica Europske unije. U travnju prošle godine ministar inostranih poslova Njemačke je izjavio da ovaj put neće biti mučenja stanovnika kao što se dogodilo u doba eurokrize. Nakon te izjave svima nam je bez ikakvog licemjerja pao kamen s srca. Slušajući te njegove riječi mi smo zaboravili da je eurokratima mučenje stanovnika u krvi pa od toga nikada ne mogu odustati.
Korona fond o kojemu smo već pisali je bio kritiziran još prošlog ljeta, znači u doba kada se još nije bila osušila tinta u novinama koje su prenijeli izjavu Haasa. To je bilo doba kada je izašlo u javnost da će države biti nužne predati svoj popis reformi nakon čega ako on bude prihvaćen od Europske unije oni će dobiti novac. Protiv toga su se u Italiji bila pobunile „ekstremističke stranke”, ali sada se stvar zakomplicirala pošto se pobunila vlada Španjolske.
Tehnički gledajući Španjolska vlada se nije pobunila protiv odluka Europske unije vezanih s korona fondom nego „samo” sva uputstva, naređenja eurokrata pušta u medije tako da danas znamo što se traži od nje. Španjolska bi u skladu s korona fondom trebala dobiti 140 milijardi eura, a u zamjenu za taj novac ona treba provesti strukturalne reforme.
Taj pojam strukturalne reforme nas u Hrvatskoj kao i građane drugih država, a prije svega Grčke vrlo dobro podsjeća na vrijeme kada je Europska unija izmislila ovaj pojam kako ne bi u javnom razgovoru spominjalo smanjivanje prava stanovnika. Europska unija je od tada do danas promjenila svoj pristup i ništa više. Sada ona te „reforme” uvjetuje dobivanjem novac iz europskih fondova.
Najkontroverznija od tih reformi koje Europska unija nameće Španjolskoj je mirovinska. U Španjolskoj će radnici od 2027 godine odlaziti u mirovinu s 67 godina starosti, ali to više eurokratima koji su ranije bili nametnuli ovo smanjivanje mirovinskih prava više nije dovoljno. Mirovine u Španjolskoj su vezane s inflacijom i tome se oni iznimno protive. Europska komisija zahtjeva od Španjolske da ukine vezivanje mirovina s inflacijom što predstavlja jedan od prvih uvjeta za dobivanje europskog novca.
Druga reforma koju se zahtjeva od Španjolske je izmjena radnog zakona iz 2012 godine koji je bio donesen po diktatu Europske unije. Taj zakon koji je bio srušio plaće u Španjolskoj sada više nije dobar pa ga se treba zamjeniti. Španjolska vlada želi u stvarnosti taj zakon ukinuti, ali Europska unija tako nešto ne dopušta i navodno zahtjeva da se smanji udio ugovora na određeno vrijeme i da se dio novca preusmjeri u edukaciju radnika koji su izgubili posao.
To nisu jedine reforme koje se zahtjevaju od Španjolske jer se na primjer traže da gradovi na 100 zgrada u svom vlasništvu ugrade solarne ćelije iako oni niti nemaju toliko zgrada u svom vlasništvu. Postoji i puno drugo manjih reformi pa stoga čak i eurokrati priznaju da će njihovo provođenje biti politički komplicirano što drugim riječima znači da se prije svega bave smanjivanjem prava građana !?
Za kraj ćemo ovdje navesti kako Španjolska nije jedina država od koje se traži mirovinska reforma pošto i Nizozemska navodi da će u bliskoj budućnosti smanjiti mirovine. Pitanje svih pitanja bi bilo zašto Plenkovićeva vlada šuti o rezanjima koje Unije traži od Hrvatske u zamjenu za isplatu novca.