Siromaštvo domaćinstava
U današnjem postindustrijskom zapadnom svijetu stručnjaci su se prije svega bavili stabilnošću banaka i općenito financijskog sustava potpuno ignorirajući sve druge gospodarske aspekte. Jedan od tih aspekata koje su “stručnjaci” ignorirali su bili i sami potrošači koji predstavljaju temelj svakog potrošačkog društva. Nakon izbijanja financijske krize 2007 godine “stručnjaci” su ostali iznenađeni otkrićem da nije moguće ignorirati potrošače pa su počeli obraćati pažnju na financijsku stabilnosti potrošača.
Taj novi indeks financijske stabilnosti potrošača su potom nazvali financijska fragilnost domaćinstava i mi danas govorimo o njemu. Za početak kako iz perspektive financijaša oni nikada ni za što nisu krivi njihov prijedlog je da se pokrene proces financijskog opismenjavanja stanovništva kako bi se smanjila financijska fragilnost potrošača/radnika/umirovljenika. To povećanje financijske pismenosti je odlična ideja, ali riba smrdi od glave pa bi stoga trebali početi s financijskim opismenjavanjem svjetskih financijskih direktora koji su investirali u javni dug Argentine i domaćih koji su investirali u Agrokor. Nakon što se njih educira može započeti i edukacija običnih stanovnika pošto ovi prvi navedeni neupitno naprave puno veću financijsku štetu od običnih građana.
Tokom svibnja domaći mediji su izašli s viješću da su Hrvati po financijskoj fragilnosti najgori u Europskoj uniji. Ta vijest je istinita, ali su se pri tome najčešće zaboravljala navesti sitna slova koja su je u originalu pratila. Ta malena slova su glasila :”Može li Vaše domaćinstvo financirati izvanredne troškove kao što su to operacija, mašina za pranje rublja ili novi automobil ?”
Na ovo pitanje 52 % ispitanika u Hrvatskoj je reklo NE i po tome smo bili predzadnji u Europskoj uniji. Drugi dio koji su mediji ignorirali nam govori da su domaćinstva s djecom puno bolje zaštićena tako da se ona nalaze na 25 mjestu u Europskoj uniji što realno govoreći nije katastrofa ako uzmemo da smo 27 po BDP-u u EU (ako računamo Veliku Britaniju).
Općenito gledajući ova analiza namo govori da smo po stanju na bankovnim računima mi najsiromašniji u Uniji što predstavlja najoštriju osudu našeg sadašnjeg gospodarskog režima. Situacija u Hrvatskoj je takva da samo 17 % domaćinstava ima nekakvu štednju u bankama što govori baš sve o nama.
Jedina pozitivna stvar u ovoj priči nam glasi da Hrvati jako dobro znaju u kakvom gospodarskom sustavu žive, pa se ne usuđuju zaduživati. Po tom parametru zaduženosti naša spadaju u drugu najbolju europsku kategoriju tako da smo nevjerojatno bolji od Nizozemske, Danske,a samo puno bolji od na primjer Njemačke i Belgije. To je stvarna slika naših domaćinstava o kojoj naši mediji nisu pretjerano iskreno pisali.
Pišući ovu analizu mi smo koristili potpune podatke iz 2018 godine, dok su mediji stvorili histeriju koristeći parcijalne podatke za 2019 godinu. Pored ostalog u interpretaciji medija mi smo 2019 godine ispali zadnji u Europskoj uniji pošto je Latvija smanjila svoje siromaštvo za razliku od Hrvatske što se oni ne usude spomenuti. Te 2018 godine postotak siromašnih domaćinstava u Latviji je bio 53 %,a u Hrvatskoj 52 %. Godinu dana kasnije Hrvatska i dalje stoji na stopi siromašnih domaćinstava od 52 % dok je Latvija siromaštvo smanjila na 50 %. Što nam to govori o Plenkovićevoj vladi i o nama koji smo ju ponovno izglasali ?? Možda nas malo podsjeća na Bjelorusku stagnaciju ?