Scholz u Kini

  Njemački kancelar je prošli tjedan završio svoj posjet Kini. Cilj njegovog posjeta je bio održavanje gospodarske suradnje i pogled u budućnost. Na žalost Scholz u Kini nije puno postigao.

  Nakon američke ministrice financija Janet Yellen u posjet Kini je otišao njemački kancelar. Dok je Yellen u Kini govorila praktički zapovjednim tonom tražeći da ona smanji proizvodne kapacitete Scholz je došao kao molitelj.

  Prije posjeta Kini očekivalo se da će kancelar tamo pokrenuti ozbiljne rasprave o onome što muči Europu. Očekivalo se da će razgovarati o enormnom trgovinskom deficitu Europske unije s Kinom i njenom podrškom Rusiji. Istovremeno ovdje biva nužno naglasiti da ga Kina nije čekala otvorenih ruku jer je 2023. on donio strategiju o smanjivanju kineskog uvoza. Znači on je iz perspektive Pekinga donio neprijateljsku gospodarsku strategiju !?

  Tijekom susreta s predsjednikom Xi-jem i premijerom Li Qiangom Scholz je tražio veći uvoz njemačkih proizvoda. Konkretno on to nije tako rekao nego je zatražio pošteni pristup njemačkih kompanija kineskom tržištu i pravnu zaštitu za njih. Tome trebamo dodati da je upozorio Kinu da ne povlači poteze na svoju ruku nego u dogovorima s partnerima.

  Govoreći u Shangaju o automobilskom tržištu Scholz se navodno usprotivio sankcijama kineskih automobila. Tu je govorio da će jednog lijepog dana biti kineski automobili u Njemačkoj i Europi,ali da trgovina mora biti poštena. To znači da ne smije biti kršenja copyrighta, prevelike proizvodnje i netržišnih rušenja cijena.

  Ovo sve što smo do sada naveli je bio prikaz europskih medija o susretu Scholz – Xi, a sada idemo preko bare. U SAD je uočeno da Scholz nije posjetio Kinu u ratobornom nego pomirljivom duhu tražeći od nje da smanji izvoz u Europu. U određenom smislu on je tamo imao težak posao da istovremeno zadovolji SAD koji traži trgovinska ograničenja i samu Kinu. Govorimo samu Kinu jer bi po riječima šefa Njemačke trgovinske komore u Pekingu EU sankcije Kine imale katastrofalne posljedice za Njemačku.

  Posljednji američki komentar o ovom posjetu koji ćemo navesti je onaj o samom sastanku. Riječ je o sastanku kineskog predsjednika i njemačkog kancelara koji je trajao 3 sata. Na njemu je pored ostalog Scholz pokušao nagovoriti, vrši pritisak na Xi-ja da napusti Rusiju što je ovaj potpuno ignorirao.

  Nakon američkih komentara o ovom sastanku sada skačemo na dalekoistočne. Kineski mediji su pozdravili posjet Scholza pošto je on po njima dokazao da Njemačka i EU za razliku od SAD ne žele trgovinski rat. To je po mišljenju Kine bila glavna poanta ovog trodnevnog posjeta kineskog kancelara u Peking.

  Japanski mediji nam pored ostalog otkrivaju da je Xi komentirao kako je trgovinski rat Kine i Njemačke praktički nemoguć. On je nemoguć pošto su potpuno isprepleteni proizvodni i trgovinski lanci ovih država. Zbog toga je on pozvao na daljnju suradnju po pitanju automobila, zelene transformacije i AI.

  Red je za kraj naglasiti da je Kina u određenom smislu prije samog sastanka ismijala Njemačku. Proteklih 50 – 80 godina zapadne razvijene države su u zamjenu za izvoz svojih industrijskih proizvoda nerazvijenima dopuštali izvoz poljoprivrednih u njih. Tako nešto je upravo učinila Kina ukidanje zabrane uvoza Njemačke svinjetine i jabuka.

  Mislimo da je time baš sve rečeno.