Sankcije protiv Rusije

  Zapad je općenito govoreći uveo sankcije protiv Rusije. Iako se često govori o energetskim sankcijama u „gušenju” Rusije puno veću ulogu igra zabrana izvoza zapadnih proizvoda.

  Sankcije protiv Rusije zbog njenog napada na Ukrajinu su donese u tri točno određena područja. Prvo od njih je Ruska imovina na zapadu, drugo je zabrana ili ograničenje uvoza ruske energije, a treće je zabrana izvoza proizvoda u Rusiji.

  Europska unija i SAD su nakon ruske invazije Ukrajine odlučile zamrznuti imovinu Rusije na zapadu. Prva se na udara našla Ruska središnja banka koja je izgubila oko 300 milijardi dolara, a potom su se na udaru našli ruski tajkuni.

  Klasični primjer tih licemjernih i protuzakonitih zaplijena se tiče vojne industrije. Zapad je zaplijenio imovinu Romana Abramoviča jer njegove željezare proizvode željezo za ruske tenkove. Istovremeno Zapad nije zaplijenio imovinu francuske korporacije koja proizvodi „oči” za ruske tenkove jer je riječ o zapadnoj korporaciji.

  Tijekom svibnja 2022 Europska unija je započela rasprave o embargu na uvoz ruske energije što će kasnije biti konkretizirano. Cilj tih sankcija je bilo da se udari po prihodima Rusije i da teoretski zelena energija postane povoljnija.

  Financijski gledajući te sankcije nisu polučile efekat, a Rusija na njih odgovara obustavom slanja plina u Europsku uniju. Tim potezom ona je bila pokvarila zapadne planove o postepenom prestanku korištenja ruske energije nanijevši europskim državama financijsku štetu.

  Treći dio sankcija je onaj koji stvarno pogađa Rusiju. Riječ je o formalnim ili neformalnim sankcijama koje dovode do prestanka poslovanja zapadnih korporacija u njoj. To se tehnološki osjeća u Rusiji koja više normalnim putem ne može nabaviti dijelove za automobile, avione i/ili najobičnije procesore.

  Te sankcije stvarno nanose štetu Rusiji, ali kada napustimo PR zonu red je postaviti pitanje koliko se one ozbiljno provode ? Pošteni odgovor je loše !?

  Početkom travnja, znači više od mjesec dana nakon početka invazije vijesti su govorile o korporacijama koje bježe iz Rusije. Mali broj onih koje ostaju su čak i državni mediji zvali saveznicima okupatora, ali te vijesti pa baš i nisu bile istinite.

  Tri mjeseca kasnije, znači u srpnju 2022 postaje polako očito što je po ovom pitanju istina, a što laž. Istina biva da su MacDonalds, Ikea i neke druge zapadne korporacije napustile Rusiju, ali velika većina njih nije.

  Njemački službeni podaci pušteni u javnost tijekom srpnja nam davaju „neobične vijesti”. Ti podaci nam govore da su 54 Njemačke korporacije otvorile nove poslovnice u Rusiji nakon invazije Ukrajine dok je njih 20 obustavilo poslovanje. Drugim riječima broj njemačkih kompanija u Rusiji se nije smanjio nego povećao nakon ruske agresije.

  Sličnu situaciju imamo i po pitanju Japana čije kompanije su prestale poslovati u Rusiji, Govorimo 4 od 168 njih koje su tamo poslovale početkom veljače 2022 godine !?

   Mogli bi ovako nastaviti neograničeno nabrajajući države i broj njihovih aktivnih korporacija u Rusiji, ali to nema smisla. Puno praktičnije je napraviti popis poznatijih korporacija koje su tamo aktivne.

  Te korporacije su: Eutelsat, Raiffesein bank, Unicredit, CloudFlare, Lactalis (vlasnik Dukata), Lacoste, NewYorker, Calzedonia, Philips, Kotanyi, Krka, Gorenje, Benetton, Syngenta, Diesel, Ariston, Zepter, Unilever, Procter & Gamble. Yamaha, Bolt,…

  Čuli ste za onu priču da je Zapad uveo sankcije Rusiji putem zabrane izvoza zapadnih proizvoda ? Tu priču u knjižnici morate potražiti na odjelu bajki !?