Revizije povijesti

  Prastari sovjetski vic govori da je najveći problem s poviješću neznanje što će se u njoj sutra dogoditi. Taj vic priznaje da je SSSR radio revizije povijesti koje realno gledajući rade baš svi.

  Mi na području Hrvatske i šire na području Balkana smo već naučeni na borbe po pitanju revizije povijesti. Riječ je o prije svega ideološkim borbama u kojima se povećava ili smanjuje važnost onih za koje navijamo.

  Na zapadu se s druge strane posljednjih desetljeća vrše revizije povijesti u smjeru multikulturalnosti. Cilj tih revizija je smanjivanje važnosti zapadnih otkrića, uspjeha i njihovo ocrnjavanje. Jedan od nevinijih primjera toga bivaju kineska „istraživačka” putovanja u 15 stoljeću.

  Po toj modernoj verziji povijesti početkom 15 stoljeća su Portugal iz Europe i Kina iz Azije krenula na otkrivanje svijeta. Dok je Portugal slao malene brodove na puta otkrića Kina je poslala fantastično veliku flotu s nevjerojatno velikim drvenim brodovima. Na kraju će Europa otkriti put u Aziju i Amerike samo zbog toga što je Kina zbog unutrašnjih problema odustala od istraživanja svijeta.

  Kao što smo rekli to je moderna verzija povijesti koja pojedine događaje sklapa u Zheng He scenario. Ona ih sklapa u taj scenario, ali ne odgovara na pitanje zašto je Kina prvi put u povijesti krenula na pomorsko “istraživanje svijeta”.

  Priča o tome započinje par godina ranije s kineskim carem Jianwenom. On je kao prvorođeni sin preminulog princa prijestolonasljednika stupio na vlast 30 lipnja 1398 godine. To sljedeće godine dovodi do pobune strica koji nakon trogodišnjeg građanskog rata osvaja vlast. Posljednji dio ovog rata biva bitka za Ninjang koji je tada bio prijestolnica Kine.

  Nakon završetka bitke u spaljenoj carskoj palači 13 srpnja 1402 godine nije bilo nađeno carevo tijelo. Praktički istovremeno nestankom mladog cara se pojavljuju priče da je morskim putem on uspio pobjeći.

  Za novog cara Yonglea te priče su predstavljale ozbiljan problem pošto ga je cijela Kina smatrala protupravnim carem, uzurpatorom. Tu borbu protiv unutrašnjih protivnika on započinje masovnim masakrima dok njegov odgovor na priče da je mladi car pobjegao na brodu dovodi do kineskih istraživačkih putovanja.

  Sve u svemu Yongle nakon građanskog rata postaje car 13 srpnja 1402, a već sljedeće godine naređuje gradnju velike flote. Knjiga Ming shi iz 17 stoljeća kao razlog za gradnju flote navodi potragu za oborenim carem. Moderni revizionosti odbijaju priznati ovu knjigu, ovaj službeni kineski dokument koji se temelji na kineskim državnim arhivima iz XV stoljeća kao istinit.

  Službena moderna zapadna povijest o Zheng He putovanjima govori: „neki tvrde da je prvo putovanje pokrenuto zbog traganja za oborenim carem stvarni razlozi su bili diplomatski”. Potom to spominjanje oborenog cara biva potpuno pobrisano u novim verzijama povijesti kao onoj Columbie pošto otvara previše nezgodnih pitanja.

  Riječ je o klasičnom primjeru revizije povijesti koja se provodi čak i ignoriranjem kineskih državnih dokumenata iz XV stoljeća. Na njihovom mjestu danas imamo ljepšu, bolju povijest o istraživačkom natjecanju Kine i Europe u XV stoljeću.

  Kina je tada imala sva nužna znanja za ova istraživanja i u skladu s njima je izgradila najveću flotu u povijesti. Veličina tadašnjih brodova i cjelokupne flote neće biti dostignuta do 20 stoljeća što govori o tamošnjim iznimnim spoznajama. Bez obzira na to ne smijemo zaboraviti da je ta flota ili preciznije njeno prvo putovanje bilo pokrenuto s ciljem otkrivanja prebivališta nestalog cara.

  Iz te priče ili preciznije kasnije carske odluke da se prestane s putovanjima dolazimo i do pitanja uspjeha Europe. Kolumbo je kao što znamo bio u kontaktu s kraljevima Portugala, Španjolske, Francuske, a navodno je prijetio i Engleskom. Na kraju je Španjolska prihvatila njegovu ponudu, inovaciju i poslala ga na put otkrivanja Amerike. Taj broj različitih europskih država, državnih odluka i modela predstavlja razlog za uspjeh Europe. Ona je uspjela jer bi države eksperimentirale pa kada bi neka uspjela svi bi ju pokušali kopirati.

  To eksperimentiranje modelima biva razlog uspjeha Europe i neuspjeha carske Kine. To je bio razlog za nekadašnji uspjeh i sadašnju zabrinutost formiranjem „carskog” režima u Europi koji kao i kineski naređuje što je dopušteno, a što ne.