Republika Makedonija

  U doba raspada Jugoslavije svima je bilo jasno da će Republika Makedonija imati najveće probleme u pristupu europsko-atlantskim integracijama. Nakon više od 30 godina moljenja i svađa 1 srpnja je Makedonija sklopila dogovor koji joj je riješio i posljednji problem pa će uskoro započeti pregovore za ulazak u Europsku uniju.

  Našu priču o Makedoniji započinjemo seobom naroda kada se na današnje područje Sjeverne Makedonije naseljavaju Slaveni. Počevši od 9 stoljeća Makedonija će 5 puta biti u sastavu Bugarske. Vremenski posljednji put to se događa 1941 godine.

  Ova nacionalna bliskost Bugarske i Makedonija nije bio niti približno jedini problem koji bivša jugoslavenska republika nasljeđuje kada postaje država. Njen drugi problem je bila Grčka i njena pozicija da je Makedonija ime starog Grčkog kraljevstva,a ne novonastale države. Posljednji problem su predstavljali Albanci koji su nacionalna manjina u Makedoniji.

  Jedan od ciničnih viceva nakon raspada Jugoslavije nam je govorio da je Makedonija nastradala. Po tom vicu mi svi idemo na Zapad, a zapadno od Makedonije se nalazi Albanija.

  Prije 21 godine Albanci u Makedoniji su se pobunili što dovodi do građanskog rata koji traje 7 mjeseci. Na kraju pod pritiskom Zapada dolaski do mirovnog sporazuma kojim je bila spriječena potpuna vojna pobjeda Republike Makedonije.

  Nakon što je tako riješeno nacionalno pitanje Skoplje je krenulo postepeno riješavati probleme s susjedima. Prvi problem biva da Grčka priznavaje postojanje Makedonije, ali ne njeno ime,a drugi da Bugarska ne priznaje postojanje Makedonaca. Ona njih smatra Bugarima.

  Prvo je u cilju normalizacije odnosa Makedonija potpisala sporazum s Grčkom. Tim sporazumom Republika Makedonija je promjenila svoje ime u Republika Sjeverna Makedonija. Nakon ove promjene imena Grčka je maknula svoj veto s ulaska Makedonije u NATO i EU.

  Time je jedan problem bio riješen, dok drugi Bugarski nije. Kada je Bugarska anektirala Makedoniju 1941 godine njeni vojnici su bili dočekani kao osloboditelji. Za razliku od situacije u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji u Makedoniji se realno gledajući nije vodila „borba protiv okupatora”.

  U cilju stvaranja makedonskog nacionalnog identiteta Tito 1944 godine donosi odluku o formiranju Makedonskog jezika. Do tada službeno govoreći nije postojao Makedonski jezik i zbog toga Bugarska zastupa gledište da je riječ o dijalektu bugarskog.

  Do početka normalizacije odnosa Bugarske i Makedonije počinje dolaziti 2020 godine. Razgovori, pregovori potpomognuti pritiskom Europske unije su doveli do solomonskog rješenja. Bugarski parlament je 24 lipnja izglasovao ukidanje veta na ulazak Makedonije u Europsku uniju. To je izglasovano s jednim velikim ALI koji govori da Bugarska ne priznaje postojanje Makedonskog jezika !? Premijer Sjeverne Makedonije je osudio tu rezoluciju navodeći da je neprihvatljiva.

  Na kraju biva najavljeno da će nakon guranja od strane Francuske i Europske unije na osnovi ove rezolucije biti postignut konačni dogovor. Taj dogovor je u petak najavila Ursula von de Leyen koja unaprijed pozdravlja početak pristupnih pregovora Albanije i Sjeverne Makedonije !?

  Nužno nam je samo na kraju dodati da se glavna opozicijska stranka protiv ovom dogovoru smatrajući da će on dovesti do asimilacije Makedonaca.