Razgovor s Goranom Aleksićem
Udruga Franak je ostvarila nemoguće u svojoj više od 10 godina dugoj borbi protiv banaka. Ona je ostvarila pravne pobjede koje nitko nije očekivao pošto svi znamo da živimo u Hrvatskoj koja je zarobljena od strane financijskih institucija. Zbog toga danas razgovaramo s Goranom Aleksićem koji je sudjelovao u ovoj pravnoj borbi od samih početaka.
Krajem 2012 godine Poslovni list je bio izašao s tekstom imena „Pročitajte što je sve potreslo hrvatsko gospodarstvo 2012 godine”. U tom tekstu se 3 puta spominje tužba Udruge Franak protiv banaka. Da li ste mislili da će ova pravna borba protiv banaka trajati sada već više od 12 godina?
Znao sam da će trajati dugo, ali nisam očekivao niti u snu da nakon 10 godina od kolektivne sudske presude i dalje nećemo imati riješena pravna pitanja koja se tiču potrošača na koje se odnosi kolektivna presuda, a radi se o 125.000 ljudi koji su ugovorili CHF kredita u 8 hrvatskih banaka u stranom vlasništvu. Sramota je za hrvatsko pravosuđe da do danas još uvijek potrošači s konvertiranim kreditima nisu dobili pravno shvaćanje o tome imaju li ili nemaju pravo na puno obeštećenje te da nije donijeto niti pravno shvaćanje o ništetnosti ugovora s ništetnom valutnom klauzulom. Za usporedbu, u Poljskoj i Mađarskoj nema nikakvih dvojbi o tome, pa potrošači s konverzijama imaju pravo na puno obeštećenje, dapače, oni imaju pravo utvrđivati ništetnost cijelih ugovora uslijed ništetnosti glavnog predmeta, a to je valutna klauzula. Slovenci također nemaju nikakvih zapreka u utvrđenju ništetnosti CHF ugovora. Zašto je hrvatski Vrhovni sud tako neodlučan i spor, možemo samo nagađati, a ja nagađam da je dio sudaca u dealu s Vladom RH koja radi za banke, dio sudaca je možda čak i korumpiran, a dio sudaca samo slijedi neke druge suce, umjesto da razmišljaju svojom glavom. Ipak, moram naglasiti da postoji jedna relativna većina od 10 sudaca Vrhovnog suda koji nemaju nikakvih dvojbi o pravima potrošača, međutim, mora ih biti najmanje 11, i zbog toga se danas nalazimo u pat poziciji, i očekivanju nekih novih odluka tek krajem godine najranije.
Kako je Hrvatska od banaka zarobljena država na što nam najbolje ukazuju štetni obvezni mirovinski fondovi pitanje je koliko utjecaj na pravosudnu i drugu praksu u Hrvatskoj po pitanju franka imaju događaji u drugim članicama EU ? To Vas pitamo pošto ste u svibnju izašli s primjerima kako su Poljska, Mađarska i Slovenija riješili problem kredita u francima !?
Njihova sudska praksa svakako nas ohrabruje, i nadamo se da naš Vrhovni sud neće smjeti na kraju suditi drugačije. Dapače, u našim kreditima nisu ništetne samo valutne klauzule, nego i promjenjive kamatne stope. Stoga očekujem da konačno sve to dođe na pravi kolosijek, i da će pod indirektnim utjecajem sudske prakse u Poljskoj, Mađarskoj i Sloveniji na kraju svi potrošači koji su tužili doći do svojih prava. Zasad je ujednačena sudska praksa za nekonvertirane kredite u kojima se po tužbama sude preplaćeni iznosi kamata i tečaja uz obračun zateznih kamata, ali ako se sudska praksa promijeni u skladu sa sudskom praksom susjednih sudova, sve dileme bit će razriješene, a i sucima će globalno biti daleko lakše suditi. Dotad, nažalost, moramo čekati i ne možemo baš ništa poduzeti osim tu i tamo javno djelovati medijski.
Sada kada je nastupila zastara za potraživanja po kreditima u švicarskom franku možemo reći da oni koji nisu tužili više niti ne mogu tužiti. Bilo bi zanimljivo znati koliki postotak onih koji su dignuli kredite nisu tužili i koliko je tog novca ostalo bankama.
Sa sigurnošću to ne mogu reći, jer nemamo podatke sa sudova, ali otprilike se radi o 50 % podignutih tužbi od mogućih 100 %. To znači da ukoliko na kraju i konvertirani krediti budu u istoj poziciji kao nekonvertirani, svi tužitelji ukupno mogu očekivati oko 2 milijarde eura vraćenog novca zajedno sa zateznim kamatama. Pretpostavljam da ovih 50 % uglavnom čine krediti koji su ranije otplaćeni, koji su bili nešto manji, pa onda bankama ostaje oko 1,5 milijardi eura koje su opljačkale potrošačima korištenjem nepoštenih ugovornih odredaba. No, moram naglasiti da su banke u svim kreditima ugovarale nezakonite kamate sve do 2013. godine, i za te kamate nema zastare. Zatim su tu još izlazne i ulazne naknade, također nema zastare. Zatim su tu leasing ugovori u švicarcima, niti za njih nema zastare. Postoji dodatni potencijal od oko 3 milijarde eura koji nije u zastari, a tiče se svih valuta, i svih vrsta kredita i leasinga. Pritom pravne osobe nemaju pravo na tužbe za valutnu klauzulu, ali imaju pravo na tužbe zbog nezakonitih kamata.
Oni koji su tužili se osjećaju kao da naši sudovi rade najsporije što mogu. Jedan od razloga za naš razgovor su sudski slučajevi povodom švicarskih franaka tijekom kojih više od godine dana nije zakazano ročište. Konkretno znamo za slučajeve tijekom kojih je zbog sudskih odugovlačenja tijekom 30 mjeseci došlo samo do prvostupanjske presude. Da li je to nešto normalno za slučaj franak ?
Ne, to nije normalno, ali s time moramo živjeti. Ja sam tužio 2015. i do danas nemam riješeno pitanje ništetnosti ugovora, žalba se nalazi na Županijskom sudu u Splitu, i sutkinja koja odlučuje o predmetu odlučila je čekati odluku Vrhovnog suda, tako da bude sigurna u svoju odluku o ništetnosti ugovora. Trebala je suditi, a dalje je moja stvar, i moja borba kako ćemo dalje. No, ona je ziheraški odlučila čekati. I takvih sudaca je većina, ne žele imati svoj stav, nego čekaju stav Vrhovnog suda.
Zbog tih sudskih odugovlačenja je red pokrenuti pitanje koja godina predstavlja krajnji rok za pravomoćnu presudu ? To Vas pitamo pošto postoji mogućnost da zbog sudskih odugovlačenja neki slučajevi upadnu u apsolutnu zastaru pa će stoga zbog brzine našeg pravosuđa građani moći tužiti jedino Republiku Hrvatsku !
Ne, ne postoji mogućnost apsolutne zastare za tužbe koje su već pokrenute. Zastara za tužbe koje su već pokrenute počinje teći tek od dana pravomoćnosti sudske presude, a svaka pravomoćna sudska presuda izvršna je, bez obzira na kasnije revizije ili ustavne tužbe. No, ljudi s CHF kreditima iz kolektivne tužbe koji nisu tužili, sada jesu u zastari.