Radna liberalizacija
Europska unija se polako počinje pretvarati u SAD,a SAD u Europsku uniju. To bi bila najkraća verzija novih zelenih planova. Radnike EU čeka daljnja radna liberalizacija, a one u SAD početak formiranja socijalne države.
Znate li da je prošle godine održano 12 500 demonstracija u svijetu zbog povećanja cijena energije i hrane ? Nikada ih se toliko nije dogodilo u samo 12 mjeseci, a o tome malo tko išta zna. Razlog nalazimo u činjenici da su sve ove prosvjede naši mediji ignorirali s izuzetkom onih u „neprijateljskom” Iranu.
Među ostalim državama ti prosvjedi su se održali i u najvećim članicama Europske unije. U Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i Španjolskoj je bilo održano više od 100 takvih prosvjeda koje su mediji ignorirali.
Ti prosvjedi Europsku uniju ne zanimaju pošto ona zna da ide ispravnim putem. Riječ je o putu snižavanja primanja radnika i povećanja korporacijskog profita. Konkretan primjer da se Europa kreće na ovoj putanjima nam davaju dvije odluke.
Prva od njih biva odluka u Europskom zelenom industrijskom planu. Ova odluka biva reakcija na sličnu američku odluku o državnim subvencijama za industriju.
Kada je SAD donio Inflation reduction act iz 2022 godine Europa je bila šokirana. Ona je počela vikati o nepravednim i tržišno štetnim američkim subvencijama svojim proizvođačima. Ono što Europa nije spominjala biva da su američke državne subvencije povezane s plaćama radnika.
Europska komisija to nije spominjala jer se u njenom Zelenom industrijskom planu plaće uopće ne spominju. On biva donesen kako Europa ne bi zaostala u zelenoj tržišnoj utakmici. U skladu s tim planom korporacije će dobiti masivne europske subvencije potpuno nevezane s primanjima zaposlenika pošto je nužno dignuti kompetitivnost ekonomije !? Cinik bi rekao da je nužno dignuti korporativni profit.
Govoreći dalje o plaćama nužno nam je spomenuti njihov realni pad u 2022 godini. OECD i Svjetski ekonomski forum nam tako javljaju da se realne, stvarne plaće nalaze u padu. Kao primjer se u objavi navode Češka u kojoj su realne plaće pale 8.9 %, Španjolskoj 5.4 %, Njemačkoj 4.3 %…
Nakon što su znači stanovnicima Europske unije plaće smanjene u prosjeku oko 3 % u 2022 godini na scenu stupa Europska središnja banka. Ona izlazi s izjavom o zabrinutosti zbog mogućeg povećanja plaća u Europi tijekom 2023 godine !? Izjava Središnje banka inače glasi: „mi ćemo jako, jako pažljivo promatrati plaće”.
Tu izjavu ujedno moramo staviti u širi kontekst ostalih ekonomskih odluka Europske unije. Najvažnija od njih je prijedlog promjena fiskalnih pravila članica Europske unije. Tim prijedlogom promjena koje mora odobriti Europsko vijeće Komisija namjerava u svoje ruke preuzeti još veću gospodarsku kontrolu država članica.
Kritičari prve verzije novog plana navode da bi on mogao na primjer dovesti da EU naredi smanjenje udjela države u BDP-u. To što smo naveli je samo primjer onoga što omogućavaju predložene promjene u kojima se kao i uvijek spominje održivi rast, ali nikada plaće.
Ukratko kao što smo na početku rekli SAD je donio zakone kojima traži povećanje plaća za one koji primaju državne subvencije. Europska unija s druge strane to ne traži dok istovremeno traži njihovo realno smanjivanje i jaču kontrolu nad državnim ekonomijama.