stop-CETA

Protivljenje trgovinskom sporazumu s Kanadom

CETA ili punim imenom Comprehensive Economic and Trade Agreement je u teoriji dogovor o slobodnoj trgovini između Europske unije i Kanade. Ovdje govorimo u teoriji pošto u realnosti ovdje niti u drugim sličnim dogovorima nikada nije riječ o slobodnoj nego uvijek o strogo reguliranoj trgovini.

Riječ je o jednom od bezbroj među građanima omraženih trgovinskih ugovora koje fundamentalistički gura Europska unija bez obzira na protivljenje građana država članica. Ti ugovori su među građanima omraženi jer je njima iz vlastitog iskustva jasno da ih oni koštaju radnih mjesta dok s druge strane oni koji ih guraju to mišljenje potvrđuju sljedećim riječima: „da možda su oni gospodarski gledajući štetni, ali riječ je o principu otvorenosti društva nasuprot zatvorenosti“.

Zbog omraženosti i realne štetnosti tih navodnih ugovora o slobodnoj trgovini oni se s vremena na vrijeme nađu u problemima kada ih političari koji slušaju želje svojih građana odluče blokirati. Tako je Austrija 2019 godine uložila veto na trgovinski dogovor s Južnom Amerikom dok se CETA ugovor nalazio pod malenim blokadama još od svog samog začetka.

Prvu blokadu dogovoru o trgovini s Kanadom je dao parlament Valonije koji je dvaput glasovao protiv njega 2016 godine (27.04 i 13.10.) nakon čega će Belgija ipak potpisati CETA tako da na sebe preuzme sve ovlasti za potpisivanje. Nakon tog potpisa onog europskog i kanadskog parlamenta ovaj dogovor o „slobodnoj“ trgovini je privremeno stupio na snagu 21.09.2017 godine. Taj u teoriji privremeni dogovor će biti na snazi dok ga države članice u svojim parlamentima ne kada on postaje stalni.

Tokom sljedeće dvije godine dana najposlušnije članice će u parlamentu potvrditi CETA dogovor s Kanadom pa je on potvrđen od Latvije, Danske, Španjolske, Hrvatske, Češke, Portugala i Litve dok će ga Slovačka potvrditi tek prije par mjeseci. Kao što možemo vidjeti iz ovog popisa samo 8 od 27 članica Europske unije je sada već nakon 3 godine izglasalo trgovinski dogovor s Kanadom u svom parlamentu dok su ga na svoju ruku ratificirale neke vlada kao ona u Švedskoj i Austriji tako da je on na kraju ratificiran od 13 članica EU.

U Njemačkoj čija vlada neupitno podržava trgovinski dogovor s Kanadom on je već 3 godine zaglavio na ustavnom sudu koji ga se ne usudi niti podržati niti blokirati tako da on tamo stoji. Kod Francuza problem se pojavio u gornjem domu parlamenta, dok uvijek trgovinski nastrojena Nizozemska ima potpuni raspad sustava po ovom pitanju. S jedne strane nizozemska vlada neupitno podržava ovaj dogovor, ali jedan od njenih koalicionih partnera je protiv tako da ona nema nužnu većinu za izglasavanje. Čak i ako vlada uspije uvjeriti svog koalicionog partnera da je podrži to neće ništa promijeniti jer je u gornjem domu vlada nema većinu pa treba pridobiti još neku opozicionu stranku .

Znajući vrlo dobro da se neke manje države mogu protiviti CETA-i Europska unija je pripremila izvanredne mjere da provuče dogovor čak i uz protivljenje nekih od njih. Jedini problemi s tim planom ispadnu oni realistični i oni ustavni. Realistični problem je da niti europske velesile Francuska i Njemačka nisu potpisale dogovor, a njihovu volju se ne može poništiti, a ustavni je onaj da Europska unija nikada nije izglasala neki trgovinski dogovor uz jasno protivljenje neke svoje članice.

Sve u svemu CETA nas vodi na potpuno novi teritorij.

0 0 vote
Article Rating
Registracija
Obavijest
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments

Copyright © 2020 · Sva prava pridržana · Hladna Istina