Protekcionizam
Čarobna riječ koja se sve češće spominje je protekcionizam. Jednostavno europske i američke korporacije su se svojim neulaganjima doveli u situaciju da su ih kineske preskočile što se najbolje vidi u autoindustriji.
Glavni cilj europske, američke i kineske autoindustrije danas je proizvesti što kompetitivniji, što jeftiniji električni automobil. Kako su Kinezi s tim počeli još prije više od 10 godina nije teško zamisliti kolika je njihova prednost.
Kao dokaz te njihove nadmoći navesti ćemo da je njihov najjeftiniji električni automobil 2021 godine koštao manje od 5.000 dolara. Tijekom sljedeće dvije godine pojeftinjenje baterija i drugih dijelova je dovelo do pada cijene najjeftinijeg električnog automobila u Kini na samo 4.370 dolara.
Europski odgovor na ovu iznimno nisku cijenu je stigao iz Stelantisa ili preciznije njegovog brenda Citroen. Taj odgovor predstavlja automobil Citroen AMI kojemu je početna prodajna cijena u Europskoj uniji 7.200 eura. Neki će reći da ovaj automobil predstavlja početak borbe europske autoindustrije protiv kineske, ali nužno biva navesti da se on proizvodi u Maroku.
Ta razlika u cijeni je baš svima postala očita na prošlogodišnjem Paris car show kada su kineske korporacije prezentirale svoje modele za Europsku uniju. Ta prezentacija je bila signal da će 2023, 2024 i 2025 one masivno ući na europsko tržište što je užasnulo europsku konkurenciju.
Na svibanjskom okupljanju francuskih poduzetnika predsjednik Emmanuel Macron je navodio uvođenje protekcionističkih mjera protiv kineskih električnih automobila. Kao razlog za ovu mjeru se navodi da je 40 % državnih subvencija za kupovinu električnih vozila završilo kod kineskih proizvođača. To je za Francusku neprihvatljivo pa ona donosi zakon kojim će se to zabraniti.
Formalno riječ nije o zakonu usmjerenom protiv Kine nego protiv svih koji proizvode električnu energiju iz fosilnih goriva. Po tom zakonu električni automobil napravljen iz prljave električne energije nije ekološko vozilo. Tko određuje da li je on napravljen iz čiste ili prljave energije će odlučivati Francuska.
Toj protekcionističkoj strategiji se najoštrije protiv Njemačka ili ako želimo preciznije Mercedes. Šef Mercedesa je komentirajući tu strategiju izjavio da 40 % njegove svjetske prodaje otpada na Kinu i zbog toga ne žele trgovinski rat. Potom je nastavio:
„Europa i specijalno Njemačka su stvorili izvozni gospodarski model i stoga mi ne bi trebali povećati protekcionizam. Mi bi trebali raditi baš suprotno od toga i ojačati slobodnu trgovinu…”
Ta politika šefa Mercedesa i općenito Njemačke se smatra u ostatku zapadnog svijeta problematičnom. Kao primjet toga navodimo da prosječna cijena prodanog električnog automobila u Kini iznosi 35 000 dolara dok je ona na Zapadu puno viša. Tako prosječna cijena takvog prodanog automobila u Europi iznosi 60 tisuća dolara, a u SAD 70 tisuća.
Zahvaljujući tim cjenovnim razlikama nije teško zamisliti zašto Francuska želi zaštiti svoju autoindustriju od konkurencije. Red nam je ovdje dodati da SAD pokušava zaštiti svoju autoindustriju carinom od 27.5 % na uvoz kineskih automobila.
Ukratko Francuska kreće, želi krenuti američkim putem dok Njemačka tako nešto najoštrije odbija. Ta borba za i protiv protekcionizma će po nama trajati do njemačke kapitulacije. Jedino će tada preostati pitanje da li je kasno ili ne za europsku automobilsku industriju ?