Preuzimanje zdravstva

Od trenutka osnivanja Europske unije ovlasti država članica su se postepeno smanjivale i u onim pitanjima gdje su europske institucije nisu imale pravo mješati. Bivši predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker je taj način rada Europske unije najbolje opisao riječima: „Kada mi donesemo odluku o nečemu, pustimo ju da stoji i čekamo da vidimo što će se dogoditi. Ako se nitko ne pobuni jer velika većina ljudi niti ne zna što je odlučeno mi nastavimo vršiti promjene korak po korak do trenutka kada ih više nije moguće poništiti.”

Formalno zdravstveni sustavi spadaju u ekskluzivne ovlasti države, ali te ovlasti se sada već godinama nalaze pod napadima Europskih institucija. Do prvog napada na ovu ovlast Hrvatske i drugih članica dolazi povodom europskog semestra kada Europska unija zahtjeva od članica da smanje svoju zdravstvenu potrošnju. U svom izvještaju Europska komisija direktno govori: „Države bi potencijalno mogle trošiti znatno manje na zdravstvenu skrb bez pogoršanja učinkovitosti zdravstvenog sustava ili zdravstvenih ishoda”

Općenito govoreći smatra se da su Europske institucije iskoristile financijsku krizu kako bi se uplele u rad zdravstvenih sustava članica što po zakonu nisu imale nikakva prava, potom se 2018 godine pojavila ideja da sve članice zajedno kupuju cjepivo, a sada se pojavljuju zahtjevi za ujedinjenje zdravstvenih sustava nakon korona virus pandemije.

Taj zahtjev kojim se traži citiramo: „Javno zdravlje i borba protiv epidemije mora postati kompetentnost Europske unije i kao takva subjekt uobičajene zakonodavne procedure” je započeo s peticijom još u ožujku 2020 godine, a sada je došao i na dnevni red Europske komisije. Posebnu zanimljivost ove peticije za nas u Hrvatskoj predstavlja da ju je potpisao Julije Domac, savjetnik predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića zajedno s nama dobro znanim Dimitrijom Rupelom, bivšim predsjednikom Europske komisije i premijerom Italije Romano Prodijem, bivšim premijerima Italije i Španjolske Enricom Lettom i Rodriguezom Zapaterom i drugima

Tu ideja, taj zahtjev za proširenje ovlasti Europske komisije kojim bi države dodatno izgubile pravo regulacije svog zdravstvenog sustava je podržao Emmanuel Macron, a sličnu poziciju je podržao i dio članova Europskog parlamenta tako da on već danas predstavljaju bojišnicu između Komisije i nekih članica.

Posebnu zanimljivost ove inicijative nam treba svima predstavljati sama peticija i njeni potpisnici. Na popisu potpisnika je teško naći ijednog sada aktivnog dužnosnika tako da je riječ prije svega o ljudima u mirovinu. U bivšim komunističkim državama koje su se sve uspješno izborile s korona virusom jedina potpisnici koji sada vrše neku dužnost su Julije Domac, savjetnik predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića i Bogdan Klič član poljskog parlamenta. Samo oni se zalažu da Europska komisija preuzme kompetencije u nacionalnim zdravstvenim sustavima što bi nam trebalo jako puno toga reći.