Povjerenje u medije

  Pitanje svih pitanja je kada govorimo o različitim režimima povjerenje u medije. Ako građani vjeruju u njih tada vladajući, tada oni koji kontroliraju medije nisu u opasnosti. Nepovjerenje u medije s druge strane ukazuje na nestabilnost režima.

  U SAD-u je po pitanju povjerenja u medije situacija prilično jednostavna. Nakon izbora na kojima iznenađujuće 2016 godine pobjeđuje Donald Trump povjerenje u medije je skočilo samo da bi potom palo.

  Ukratko Amerikanci su najmanje vjerovali medijima 2016 godine nakon čega dolazi do godina rasta povjerenja. To razdoblje završava 2023 godine kada Amerikanci u povjerenju medijama 2023 godine izjednačavaju rekord iz 2016 godine.

  Povijest američkog povjerenja u medije biva podjeljena u više razdoblja. Prvo razdoblje započinje s Watergate aferom nakon koje 70 % Amerikanaca vjeruje svojim medijima. Devedesete godine dvadesetog stoljeća predstavljaju drugo razdoblje stagnacije povjerenja u njih, a potom imamo Američku invaziju Iraka nakon koje povjerenja pada ispod 50 %. Posljednje razdoblje predstavlja pada povjerenja u medije na ispod 40 %.

  Danas 39 % Amerikanaca uopće ne vjeruje medijima i oni predstavljaju relativnu većinu svih stanovnika. Nikada se nije dogodilo da tako visoki postotak Amerikanaca uopće ne vjeruje medijima.

  U Europi s druge strane navodno ili stvarno imamo drugačiju situaciju. Po podacima Vijeća Europe iz 2021 godine stanovnici svih europskih država puno više vjeruju medijima nego Amerikanci. U prosjeku 42 % Europljana više manje vjeruje medijima, 37 % im ne vjeruje, a 21 % im apsolutno vjeruje.

  Tu kao što možete vidjeti stavljamo upitnik pošto nam je teško vjerovati da je na primjer Njemačka prošla put od lažljivih medija do velikog povjerenja u 5 godina. Nakon povika lažljivi mediji 2015 i 2016 njemački mediji su navodno prihvatili kritike i promjenili svoj način rada. To navodno rezultira time da po Vijeću Europe 53 % Njemaca više manje vjeruje medijima, 19 % im apsolutno vjeruje, a samo 28 % ne vjeruje.

  Tobože povjerenje je poraslo iako realno gledajući mediji lažu isto kao i tada i o identičnim tematikama. Konkretno smo na portalu navodili Der Spiegel koji ima “najbolju ekipu za otkrivanje lažnih vijesti”.

  Bez obzira na tu problematičnu stvarnost red ju je ignorirati i nastaviti analizira izvještaj Vijeća Europe. Red ga je nastaviti analizirati jer Hrvate stavlja u zanimljivu skupinu građana. Po njemu više od polovice stanovnika Španjolske, Bosne i Hercegovine i Turske uopće ne vjeruje medijima. Nakon njih dolazi Crna Gora čijih 49 % stanovnika ne vjeruje medijima, pa Hrvatska gdje govorimo o 48 %.

  Dodatnu zanimljivost ovog izvještaja nam daruje da ljudi navodno najviše vjeruju radiju. U 24 od 37 država među koje spada i Hrvatska stanovnici više vjeruju radiju nego televiziji, internetu ili novinama.

  Potom nam je red navesti da Hrvati ne vjeruju previše niti televiziji, niti tradicionalnim medijima (novine), a uopće nemaju povjerenja u društvene mreže. Posebna zanimljivost ovog istraživanja iz naše lokalne perspektive biva da bez obzira na naše nepovjerenje prema televiziji mi i dalje najviše vjerujemo u HTV.

  Neupitno je riječ o domaćem paradoksu !?