Novi nesvrstani
Proširenja grupe država imena BRICS ne označa stvaranje nekog novog saveza pošto su tamošnje države međusobno posvađane. Njih jedino ujedinjavanja „mržnja” prema Zapadu pa su stoga oni novi nesvrstani.
Prvi sastanak Pokreta nesvrstanih se bio održao 01.09.1961 u Beogradu. Cilj pokreta je bilo stvaranje udruženja država koje nije niti s SAD niti s SSSR. Ta realno govoreći razumna ideja je samo 15 godina kasnije počela pred očima svih umirati. Kako bi spriječio pretvaranje Pokreta nesvrstanih u protuamerički klub teško bolesni Tito je otputovao na sastanak ovog pokreta na Kubi. On je uspio u svom zamišljenom zadatku, ali je to putovanje platio svojom uranjenom smrću 1980 godine.
Nakon kraja Hladnog rata Pokret nesvrstanih je izgubio svoj smisao postojanja. Tehnički on i dalje postoji, ali se na njega više baš nitko ne obazire. U određenom smislu na njegovom mjestu 2006 godine nastaje BRIC kojemu se 2010 pridružuje Južna Afrika pe se skraćenica pretvara u BRICS.
Sada 13 godina ova grupa država koju čine Brazil, Indija, Južna Afrika, Kina i Rusija je donijela odluku o proširenju. Ona je odlučila u svoju grupu primiti Argentinu, Egipat, Etiopiju, Iran, UAE i Saudijsku Arabiju. Izbor baš ovih država za nove članice nije teško zamisliti pošto se veliki dio njih međusobno mrzi pa oni moraju zajedno ući ili ostati izvan saveza.
Ta odluka je potresla Zapad čiji mediji govore gotovo u strahu o pokušaju formiranja novog protuzapadnog bloka država. The Guardian koji u teoriji podržava borbu siromašnog juga protiv bogatih zapadnih država govori da BRICS pokušava postati kontrasila Zapadnom bloku. Drugi mediji govore da će BRICS pokušaj osporavanja zapadne dominacije propasti jer se svi članovi grupe nalaze u problemima.
Le Monde s treće strane u puno kvalitetnijoj analizi spominje da nisu jasni ciljevi proširenja BRICS-a. Oni nisu jasni jer različite članice imaju različite ciljeva, a mi bi dodali i da se međusobno mrze.
Osnivači BRICS-a, Indija i Kina su imali oružane obračune 2018, 2019 i 2020 godine. Istovremeno kineski nacionalisti prisvajaju ruski Vladivostok što Rusima ostavlja gorak okus u ustima.
Mogli bi mi ovdje spominjati i Brazil kojemu je cilj postati svjetska ili ako ništa drugo priznata velesila Latinske amerike. On to želi postati gradnjom vlastite industrije, a ne beskrajnim uvozom kineskih proizvoda.
Gledajući nove članice BRICS svi znamo za apsolutnu mržnju Iran na jednoj, a Saudijske Arabije i UAE na drugoj strani. To što je Kina službeno pomirila Iran i Saudijsku Arabiju ne znači da oni mogu u ičemo surađivati.
Na kraju ne smijemo niti zaboraviti niti otvorenu svađu Egipta i Etiopije. Egipat je dar Nila o kojemu potpuno ovisi dok Etiopija kontrolira uzvodni dio rijeke. Odluka Etiopije da izgradi veliku branu na Nilu nije izazvala ratni sukob jedino zbog toga što oni nemaju međusobnu granicu.
Ukratko riječ je o državama koje se međusobno mrze, a do sada je jedina poveznica bila želja za gospodarskom neovisnošću od Zapada. Nakon što je Zapad 2022 godine zloupotrebio svjetski poredak temeljen na dolaru kako bi kaznio Rusiju BRICS članice su pomislile danas Rusija, a sutra mi.
U skladu s tim Kina, Indija, Brazil, Rusija i UAE su u prvoj polovici 2023 godine sklapali trgovinske dogovore kojima se izbjegava plaćanje u dolarima. To napuštanje dolara je u određenom smislu bio strateški cilj BRICS-a do ovog proširenja. Pitanje je da li će to ostati cilj nakon primanja Saudijske Arabije i Egipta koji su vjerni saveznici SAD-a ?
Zbog toga je za nas BRICS još uvijek prije svega PR i idejni projekt bez ikakve snage. Njegove članice su međusobno posvađane, a sada su primanjem novih članica izgubili i konsenzus o mržnji SAD-a.
Govoreći o Europskoj uniji i BRICS-u dovoljno biva konstatirati jednostavnu istinu. Članicama Europske unije je zabranjeno biti član Pokreta nesvrstanih i/ili BRICS-a čime je sve rečeno. Povodom te zabrane premijer Latvije u ostavci je zatražio od Europske unije da dopusti svojim članicama članstvo u BRICS-u !?