Notre Dame

  Najpoznatija francuska katedrala Notre Dame de Paris je izgorjela 2019 godine. Od tada se ona obavlja,a razlog zašto ju danas spominjemo je odluka francuskog predsjednika Macrona.

  U određenom smislu povijest katedrale Notre-Dame je povijest Pariza i ujedno Francuske. „Moderna” povijest Pariza kao i Londona počinje u doba Rimskog carstva. 355 godine Pariz postaje nakratko prestolnica zapadnih prefektura kada ga princ Julijan bira za svoje sjedište. Riječ je o važnoj godini pošto praktički istovremeno Pariz dobiva prvog biskupa i gradi svoju prvu katedralu koju će potom zamjeniti Notre-Dame.

  Pariz kao prijestolnica rimske Galije će nadživjeti Zapadno Rimsko carstvo i pasti pod navalom Franaka tek 486 godine. Odluka prvog franačkog kralja Klodviga da bude pokopan u Parizu ujedno označava trenutak kada on postaje glavni grad Francuske, a njena katedrala najvažnija u državi.

  Tijekom sljedećih stoljeća Franačko kraljevstvo je mijenjalo i nadograđivalo prvobitnu Katedralu sve do 12 stoljeća. Tada biva donijeta odluka da se sagradi potpuno nova katedrala punog imena Notre-Dame de Paris. Njega gradnja je započeta 1163. u doba vladavine Luja VII,a završava u prvim godinama stogodišnjeg rata, 1345 godine.

  Sljedećih 600 godina Katedrala biva redovno održavana,a povjesno najvažniji događaji postaju dvije „drugačije” krunidbe. U njoj je 1431 godine Henrik V kralj Engleske bio okrunjen za kralja Francuske dok 1804 tu je Napoleon okrunjen za cara.

  2013 godina je u Francuskoj bila godina proslave 850 godina katedrale Notre-Dame koja je postala jedan od državnih simbola. Koristeći tu godinu slavlja ostarjeli nacionalist i povjesničar Dominik Venner u njoj vrši samoubojstvo protestirajući tako primanje muslimanskih migranata i istospolne brakove.

  Kako je važnost Katedrala za Francuze postala iznimna, slično se dogodilo i za neprijatelje Francuske. Njihov cilj tako postaje uništenje Notre-Dame-a. Prvi pokušaj se dogodio 2016 godine kada islamistkinje organiziraju bombaški napad na Katedralu. Napad autobombom nije bio uspio zbog neznanja ovih religioznih vandala koji bivaju osuđeni na 20 – 30 godina zatvora.

  Tijekom trajanja ovog suđenja, 15.04.2019. godine se bila dogodila tragedija, požar koji je uništio prije svega krov katedrale Notre-Dame. Službena priča govori da je požar izbio zbog cigarete ili greške u električnim instalacijama pa stoga nitko nije optužen. Navodimo službena priča zbog analitičke sumnje u nju ili ako želite preciznije jer se u Francuskoj godišnje izvrši gotovo 900 napada na crkvene objekte. Potencijalne implikacije zaključka istrage koji ukazuje na namjerni požar nije teško zamisliti.

  Nakon požara Francuska je počela voditi obnovu katedrale koja treba biti dovršena ove godine. Obnova se provodila uz dosta kontroverzi, a najnoviju je izazvao predsjednik Macron s riječima o nužnosti modernizacije Katedrale. On je u svojoj božićno-novogodišnjoj poruci govorio o micanju tradicionalnih prozora. katedrale, konkretnog ovog na našoj slici i njihovom zamjenom modernističkim.

  Riječ je o poruci koja uživa punu podršku nadbiskupa Pariza i ujedno bijes stanovnika. Tom bijesu su se pridružili povjesničari pa je pitanje kako će ova priča 2024 godine završiti pod uvjetom da neko ponovno ne spali Katedralu. To govorimo jer je i tijekom obnove bio zabilježen pokušaj terorističkog napada na nju.

Uvjereni smo da bijes stanovništva pretjerano ne nervira predsjednika Macrona koji je 2022 bio izabran na drugi i posljednji predsjednički mandat. To mu daruje prilično slobodne ruke iako je prisiljen svađati se s parlamentom. Ukratko teško je danas predstaviti kako će priča o Notre Dame katedrali u 2024 godini biti okončana.